Tačno 25 mjeseci je trajao koalicioni sporazum stranaka na nivou Bosne i Hercegovine.
Dvije godine kasnije nazire se raspad onoga što su čelni ljudi političkih partija koji su ga potpisali najavili kao svoje opredjeljenje da "vrate nadu građanima, da sarađuju, da se dogovaraju o onome o čemu mogu".
Mogući raspad koalicije najavile su 23. januara najavile stranke Trojke, Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Naša stranka (NS), te Narod i Pravda (NiP).
Koalicija je dogovorena nakon opštih izbora u BiH 2022. godine.
Stranke su najavile raskid koalicionog dogovora sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom Milorada Dodika, proruskog predsjednika entiteta Republika Srpska.
Odluka je saopštena nakon sjednice Parlamenta BiH, a na kojoj se raspravljalo o dva reformska zakona, koji BiH treba da približe Evropskoj uniji. No, za zakon nisu glasali poslanici iz Dodikovog SNSD-a.
Njihovu suzdržanost pri glasanju za evropske zakone su tri političke partije ocijenile kao "kršenje koalicionog dogovora, koji podrazumijeva usvajanje evropskih zakona i krupne iskorake na evropskom putu".
Uz ovu izjavu, "Trojka" je postigla saglasnost "o potrebi da se čvrsto suprotstavi nasrtajima na Ustav Bosne i Hercegovine, akterima čije aktivnosti predstavljaju sigurnosni izazov i opasnost po mir u Bosni i Hercegovini".
"S tim u vezi konstatovano je da SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regiona", ističe se u saopštenju.
Stranke Trojke su dodale da će organi ovih stranaka u narednim danima i formalno-pravno raskinuti koalicioni dogovor sa SNSD-om.
Dragan Čović, lider četvrtog koalicionog partnera, Hrvatske demokratske zajednice, isti dan je izjavio da se nada da će koalicija na državnom nivou "ipak opstati", najavljujući sastanak svih partnera.
Šta kaže opozicija?
Trojka je zvanično predložila da poslanici Predstavničkog doma državnog parlamenta na sjednici 23. januara izglasaju i smjenu SNSD-ovog poslanika Nebojše Radmanovića, koji je zamjenik predsjedavajućeg, odnosno čini dio tročlanog Kolegija ovog doma.
No, odbijaju dati zvaničnu izjavu o tome na koji način i sa kojim partnerima planiraju uspostaviti novu većinu na državnom nivou.
Istovremeno, na pozive nisu odgovarali ni predstavnici opozicije iz Republike Srpske u državnom parlamentu, čijim su glasovima usvojena dva zakona 23. januara.
Izuzetak je Milan Miličević, predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS).
"Nije bilo nikakvih značnih razgovora sa bilo kojim predstavnikom, bilo Trojke, bilo neke druge političke partije, sa SDS-om", naveo je Miličević za Radio Slobodna Evropa.
Dodao je da predstavnicima SDS-a nije cilj da uđu u vlast samo kako bi zamijenili SNSD, te da su spremni da to urade samo ako dogovor znači pomak na evropskom putu i poboljšanje života građana.
Kako može dalje funkcionisati Vijeće ministara i Parlament BiH?
Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine ima 42 poslanika.
Dvije trećine, odnosno njih 28, bira se u entitetu Federacija BiH. Jedna trećina, odnosno njih 14, dolazi iz entiteta Republika Srpska. U ovom domu Dodikov SNSD ima šest poslanika.
Sve odluke u domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju.
U Domu naroda Bosne i Hercegovine je 15 delegata. Po pet Hrvata i Bošnjaka iz Federacije, te pet Srba iz Republike Srpske. Trojica delegata u domu su kadrovi Dodikovog SNSD-a.
Bojkotom sjednica, tri delegata SNSD-a bi mogla paralizovati rad Doma naroda, jer je za donošenje odluka neophodno prisustvo najmanje devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
Takve blokade ne bi bile nikakva novost u državnoj vlasti, s obzirom da je SNSD do sada blokirao četiri puta u mandatu 2018. do 2022. godine.
Tokom prošle godine je Dom naroda bilo blokiran od marta do oktobra zbog bojkota bošnjačkih delegata.