Klub bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pozvao se na vitalni nacionalni interes i time zaustavio prijedlog izmjena izbornog zakona koji je predložio Klub hrvatskog naroda.
Kako je obrazložio delegat Asim Sarajlić, Klub Bošnjaka smatra da je prijedlog izmjena izbornog zakona diskriminatoran, da se krši Ustav entiteta Federacija BiH kod načina izbora delegata u Domu naroda Federacije biH, kao i da su uočene povrede Konvencije o ljudskim pravima i Venecijanske komisije.
"Predloženi zakon za nas je u cijelosti neprihvatljiv. Razmatranje po hitnom postupku onemogućava njegovu dopunu i ispravku diskriminirajućih rješenja", obrazložio je, između ostalog Sarajlić.
Delegatkinja iz Kluba hrvatskog naroda Lidija Bradara kazala je da su "Bošnjaci 14 puta pokrenuli zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa od ukupno 16 puta koliko je pokrenut u ovom domu".
"Toliko o tome tko zloupotrebljava taj instrument, a uvijek su optuživani drugi. Zadnja tri koja je Klub Bošnjaka pokrenuo u ovom domu odnose se na izmjene izbornog zakona BiH. Tim izmjenama bi se osiguralo legitimno predstavljanje. Uglavnom Klub bošnjačkog naroda koristi instrument zaštite vitelnog nacionalnog interesa na pitanjima koja se tiču druga dva konstitutivna naroda u BiH", kazala je Bradara.
Dodala je da su druga pitanja "od značaja za državu" prijedlozi zakona o sukobu interesa i zakona o javnim nabavama.
Prijedlog izmjena izbornog zakona upućen je po hitnoj proceduri što znači da se na njega ne može amandmanski djelovati.
Glasovima četiri delegata iz Kluba Hrvata (svi iz Hrvatske demokratske zajednice - HDZ-a BiH) i četiri glasa iz Kluba Srba (svi iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata) najprije je prihvaćena hitna procedura.
Pet delegata iz Kluba Bošnjaka glasalo je protiv hitne procedure, a jedan delegat iz Kluba Hrvata (Zlatko Miletić) bio je suzdržan.
Nakon toga je otvorena rasprava o samom prijedlogu zakona, no Klub Bošnjaka se odmah pozvao na instrument zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Po proceduri, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH saziva zajedničku komisiju (po tri delegata iz Kluba Bošnjaka, Kluba Hrvata i Kluba Srba) koja će pokušati riješiti ovo pitanje.
Ako se ne postigne dogovor u roku od pet dana, predmet će po hitnoj proceduri biti upućen Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Taj sud bi o tome trebao odlučiti u roku od 15 dana nakon dana prijema predmeta.
Centralna izborna komisija BiH je najavila da će 4. maja raspisati izbore koji će se održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.
Šta je predložio HDZ BiH?
Zahtjev za razmatranje ovog zakonskog prijedloga uputili su delegati Dragan Čović, koji je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, te delegati i članovi HDZ-a BiH Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.
Dan ranije, na sjednici koju je Čović kao predsjedavajući Doma naroda PS BiH sazvao u utorak 26. aprila, otkazana je zbog nedostatka kvoruma.
Tri delegata iz Kluba Bošnjaka Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić iz Stranke demokratske akcije (SDA) odlučili su da ne prisustvuju sjednici.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”.
Tu odredbu je Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio diskriminatornim u više predmeta skupno nazvanim “Sejdić i Finci”.
Prema prijedlogu Kluba hrvatskog naroda, odnosno HDZ-a BiH, svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata, a bio bi izabran onaj koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijelom entitetu Federacija BiH.
Kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prijedlog je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, ali da bude izabran onaj Hrvat koji dobije najveći broj glasova u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 (Hercegbosanski) i Posavskom kantonu.
U slučaju da nitko nije dobio većinu u tri kantona, onda se traži kandidat koji je dobio najveći broj glasova u najmanje dva od navedenih pet kantona. Ako nema ni takvog, bit će izabran onaj koji je dobio većinu glasova u najmanje jednom od tih pet kantona.
Prijedlog HDZ-a BiH ne mijenja izbor člana Predsjedništva iz Republike Srpske, jer predlažu da u tom entitetu bude izabran jedan Srbin.
Izbor delegata u Domove naroda
U Prijedlogu HDZ-a BiH se navodi i da bi se broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH trebao birati iz zakonodavnog tijela svakog od deset kantona proporcionalno broju njegovih stanovnika i prema posljednjem popisu stanovništva.
"Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od pet posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine", navodi se u prijedlogu.
Dodaje se kako od 17 delegata iz bošnjačkog naroda, 16 se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Tuzlanski i Sarajevski kanton biraj četiri, Zeničko-dobojski tri, Unsko-sanski dva, Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski i Bosansko-podrinjski jednog.
"Zastupnici bošnjačkog naroda iz Posavskog, Kantona 10 i Zapadnohercegovačkog kantona zajedno biraju jednog bošnjačkog izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH", navodi se.
Kada je riječ o izboru 17 delegata iz hrvatskog naroda, 16 bi se, prema prijedlogu, biralo iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Hercegovačko-neretvanski kanton bira četiri delegata, Srednjobosanski i Zapadnohercegovački tri, Kanton 10, Zeničko-dobojski i Posavski dva. Delegati iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona, zajedno bi birali po jednog delegata.
Što se tiče izbora 17 delegata srpskog naroda, prijedlog je da se 16 bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Sarajevski kanton bira četiri, Kanton 10 tri, Unsko-sanski, Tuzlanski, Hercegovačko-neretvanski i Zeničko dobojski dva, te Srednjobosanski jednog.
Sedam delegata iz reda ostalih bi se biralo na način da Sarajevski i Tuzlanski kanton biraju dva, a Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Srednjobosanski jednog delegata.
"Od sedam izaslanika iz reda ostalih, minimalno četiri izaslanika moraju biti iz reda nacionalnih manjina u BiH (Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci, Ukrajinci)", dodaje se.
Naknadno se indirektno u Domu naroda Parlamenta FBiH glasa za po pet delegata bošnjačkog i hrvatskog naroda u državni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čine tri kluba, srpski, hrvatski i bošnjački. U svakom klubu su po pet predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u BiH.
Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda BiH čini devet delegata, uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka , tri hrvatska i tri srpska delegata a, prema Poslovniku Doma, odluke se donose većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.
Za usvajanje zakona ili neke odluke, potrebno je da za prijedlog glasa većina delegata iz svakog entiteta kao i većina iz svakog kluba. Moguće je i preglasavanje nekog kluba, s tim što onda preglasani klub ima pravo pozvati se na vitalni nacionalni interes, o čemu potom odlučuje Ustavni sud BiH.
