S porukom "Niti jedna više", protesti protiv femicida i nasilja nad ženama održavaju se u utorak u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini.
Na protestima su se okupili i stanovnici Mostara, na jugu zemlje, poručujući da institucije nisu učinile dovoljno da pooštre kaznenu politiku kao ni da osiguraju primjenu mjera zaštite.
Iz Inicijative građana Mostara, kao organizatora protesta, upozorili su da više od 80 posto slučajeva nasilja u porodici ostane neprijavljeno, zbog nepovjerenja žena u efikasnost pravosudnog sustava.
Ifeta Ćesir Škoro, predstavnica Inicijative, kazala je novinarima da je, prema postojećoj evidenciji, samo u posljednjih godinu dana u BiH ubijeno 12 žena.
"Tu smo da upozorimo na nečinjenje onih koji bi trebali da rade svoj posao. I dalje insisitiramo na to da se u Zakon uvede femicid. Svi smo grešni, ali najviše oni koji dozvole da jedan život ode na onaj svijet", kazala je ona.
Protesti u Mostaru održani su osam dana nakon što je u tom gradu upucana 39-godišnja žena. Nakon ubistva uhapšen je 45-godišnjak kome je određen jednomjesečni pritvor.
Jedna od učesnica protesta, Nataša Jekić, kazala je da je očekivala da će na protestima u Mostaru biti više građana, kako bi bila poslana glasnija poruka protiv nasilja.
"Obaveza nam je da izaađemo i da da glasno govorimo protiv femicida", poručila je.
Mostarka Ajma Kajtaz kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je cilj protesta izraziti solidarnost sa ženama koje trpe nasilje.
"Želimo da im kažemo da nisu same i ohrabriti ih da prijave nasilje. Također, cilj nam je da podstaknemo građane da se solidarišu i ohrabre da prijave svako nasilje kome svjedoče", istaknula je Kajtaz.
Osim u Mostaru, protesti protiv femicida i nasilja nad ženama u utorak su planirani i u Banjaluci, Zenici, Trebinju, Sarajevu i Bijeljini.
Proteste "Niti jedna više" pokrenulo je, u gradovima širom BiH, prošlogodišnje ubistvo Nizame Hećimović u Gradačcu, na sjeveroistoku zemlje.
Nizamu je u augustu 2023. ubio bivši partner, a vlasti su potom najavile mijenjanje propisa kako bi zaštitile žrtve porodičnog nasilja, pooštrile sankcije za femicid.
Pojedine zemlje regije, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, uvrstile su kao posebno kazneno djelo u svoje krivične zakone termin femicid, koji je definiran kao ubistvo žena iz mržnje, prezira i želje za dominacijom.
U Hrvatskoj ga kazneni zakon tretira kao teško ubistvo žene, za što je previđena kazna od minimalno deset godina do kazne dugotrajnog zatvora.
Njihov primjer nije slijedila BiH, jer njeni državni zakoni, kao ni krivični zakoni dvaju entiteta, ne tretiraju femicid kao zasebno krivično djelo.
Prema podacima Fondacije Cure u posljednjoj deceniji u Bosni i Hercegovini je ubijeno 70 žena.
No, podaci nisu pouzdani jer ne postoji zvanična evidencija. Ipak, prema podacima koje imaju nevladine organizacije koje rade na sistemima zaštite, broj zahtjeva za zbrinjavanje žrtava u sigurne kuće je u porastu.
Prema podacima OSCE-a gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričajte mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
