Kristof Bender, zamjenik predsjedavajućeg Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), za ‘Zašto?’ objašnjava kakvo će biti nasljeđe Haškog tribunala kada prestane sa radom na kraju ove godine.
- Obim zločina
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ ili ICTY) je optužio 161 osobu. Nijedna od njih se ne nalazi u bjekstvu. Njih 90 je osuđeno.
Pa ipak, kada prestane sa radom na kraju ove godine, većina počinitelja ratnih zločina u ratovima u bivšoj Jugoslaviji će i dalje biti slobodna.
Nakon 25 godina rada, ICTY ostavlja mnogo posla sudovima u zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije (i uzimajući u obzir obim zločina i resurse koji su na raspolaganju kao i praktične probleme pravde za ratne zločine, mnogi od njih će umrijeti kao slobodni ljudi).
- Presude
Ali nije samo relativno mali broj počinilaca koji su izvedeni pred lice pravde ono zbog čega će Tribunal ostaviti žrtve pune razočarenja i nerazumijevanja.
Neki od onih koji su izvedeni pred lice pravde na kraju se oslobođeni nakon kontroverznih presuda, kao što su hrvatski general Ante Gotovine ili srpski general Momčilo Perišić.
- Lica ubica
Ostvarivanje pravde za ratne zločine je izazovno i komplikovano. Ona mora biti selektivna ali ne samo radi resursa na raspolaganju.
Skupljanje dokaza od stane istražitelja se ne dešava odmah nakon zločina kao u mirnodopsko doba. Većinom se to mora uraditi mnogo godina poslije. Dokazi budu uništeni. Vrijeme utiče na pamćenje svjedoka. Većina svjedoka su ili počinitelji ili žrtve koje je više zanimalo da se spasu nego da upamte lica njihovih potencijalnih ubica.
- Ratna iskustva
Oni koji prežive su često traumatizirani. Zbog ovih razloga, često je teško izgraditi ubjedljiv slučaj u skladu sa modernim pravosudnim standardima.
ICTY je morao razviti svoja pravila, istražiti nove pravosudne teritorije.
Pogledi na to šta predstavlja ratni zločin se mogu razlikovati kod, recimo, izraelskog, američkog ili turskog i italijanskog ili malteškog sudije, zbog različitih ratnih iskustava koja su njihove zemlje imale u prošlosti.
- Tajne liste
Uprkos svemu ovome, ICTY je postavio nove standarde za pravdu za ratne zločine. Po prvi put ikada počinitelji zločina sa svih strana su izvedeni pred lice pravde.
On je odigrao ključnu ulogu u protjerivanju ratnih zločinaca sa političke scene u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Prva hapšenja osumnjičenih natjerala su mnoge druge da se povuku zbog straha da su – ili će se naći – na tajnoj listi ICTY-ja.
- Suočavanje
Kroz sveobuhvatne postupke ICTY je uspio da zvanično utvrdi tok događaja na mnogim poprištima ratnih zločina. Utvrdio je također uključenost i Srbije i Hrvatske u rat u BIH i pokušaj njene podjele.
Mnogo od onoga što se desilo u bivšoj Jugoslaviji devedesetih će biti predmet debate u narednim decenijama.
Ali dokazi koji je utvrdio ICTY će pomoći ovim društvima da se bave i suoče sa njihovom teškom ratnom prošlošću.
