Dimitar Bećev iz Atlantskog vijeća u Washingtonu za „Zašto?“ analizira reakciju i mogući daljnji angažman Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država na rješavanju makedonske krize.
- Konflikt
Čuli smo neke jake reakcije nakon događaja u Skoplju.
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova je upotrijebilo vrlo oštar jezik ali dokle god ne bude konkretnih poteza radi pritiska nad, prije svega, makedosnkim predsjednikom Đorđi Ivanovom ali i nad VMRO-DPMNE, strankom koja podržava proteste, teško je očekivati da će se se situacija poboljšati.
Ono što je važno kada je u pitanju Makedonija je da je sa blokadom procesa pristupa Evropskoj uniji i NATO-u mogućnost zapadnog pritiska oslabila tokom posljednjih desetak godina i to je velika šteta jer je vrlo teško nešto postići bez spoljnjeg pritiska.
Sutuacija je vrlo drugačija u odnosu na 2001. kada je perspektiva uključenja u NATO i EU u stvari pomogla da se konflikt riješi.
U ovom trentuku, izolacija čini svoje.
- Nada
Ali ja ne bih isključio neku vrstu misije ili inicijative.
To se desilo 2015., na početku krize, kada je komesar za proširenje Johannes Hann ispregovarao 'Dogovor iz Pržina' i prijevremene izbore, koji su naravno poslije odgođeni, ali to je bio signal da je EU uključena.
Da li to mogu ponoviti i da li će biti neke promjene ćemo tek vidjeti ali situacija traži neki odgovor od Evropske unije ali također i od ključnih zemalja članica.
Njemačka reakcija je znak nade.
- Slušalica
Ne mislim da će biti nekog odgovora (iz SAD) jer Makedonija nije visoko na listi prioriteta, to je bio slučaj sa Obaminom administracijom i to je slučaj i sada.
U Obaminoj administracije je (potpredsjednik) Joe Biden bio neko ko je bio zadužen za Balkan.
U Trumpovoj administraciji nema ličnosti visokog profila sa dugogodišnjom povezanošću i ličnim angažmanom kada su u pitanju zemlje regiona.
Možda ćemo vidjeti jednu-dvije izjave ali bih bio skeptičan u vezi toga da li će neko zaista otići u Skoplje ili podići slušalicu da razgovara sa glavnim protagonistima.
- Ulog
Mislim da je to, na kraju, posao za Brisel i čitavu EU, prije nego za Washington.
U slučaju Makedonije, ‘rješenje problema’ bi bilo ponovno pokretane procesa priključenja Evropskoj uniji, što će natjerati glavne igrače na suzdržanost i pomoći ponovnom uvođenju vladavine prava, jer je to sada glavni ulog, nakon što je Ustav prekršen od strane predsjednika.
Te stvari se ne mogu riješiti jednokratnim potezima, potrebe su dugoročne inicijative.
- Začarani krug
Sa druge strane, imamo glavnu prepreku procesu priključenja a to je grčki veto na makedonsko priključenje, bar dotle dok ne bude napretka po tom pitanju.
Tužna stvar po pitanju grčke blokade makedonskog priključenja je da su Atina i Skoplje sarađivali jer Grčka nema nikakvog interesa za napredak po ovom pitanju ali, isto tako, vlada Nikole Gruevskog nije bila posebno zainteresovana za deblokiranje procesa jer su imali alibi za koncentrisanje moći.
Evropska unija mora naći način da prekine ovaj začarani krug.
