Hrvatska planira povećati vlastitu proizvodnju energenata, ali i izgraditi kapacitete kako bi postala energetsko čvorište u ovom dijelu Europe. U Zagreb dolaze važne osobe svjetskog energetskog sektora, a u međuvremenu je postala pravomoćna i presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu da je za 10 milijuna eura mita pogodovao mađarskim suvlasnicima u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA.
Niz dešavanja u hrvatskoj energetici posljednjih dana – presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu da je za 10 milijuna eura mita uredio da hrvatska Vlada prepusti sva upravljačka prava u naftnoj kompaniji INA suvlasnicima – mađarskoj kompaniji MOL, iako im njihov vlasnički udio to ne omogućuje.
Zatim, najava pa odgoda za nekoliko dana posjete Hrvatskoj prvog čovjeka ruskog energetskog giganta Gazproma Alekseja Millera, pa – po treći puta u godinu dana – posjet Hrvatskoj zamjenika pomoćnika državnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a Amosa Hochsteina.
On je ponudio američku pomoć u izgradnji terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, uz već izraženi američki interes za istraživanjem plina u jadranskom podmorju on je najavio interes i za istraživanje plina u Slavoniji, interesirao se za mogućnost ulaganja u dvosmjerni tok plinovoda prema Mađarskoj, a razgovaralo se i o scenarijima u slučaju prestanka isporuke ruskog plina Europi.
„Hrvatska ima veliku mogućnost da postane regionalni lider u području energetske sigurnosti ne samo za sebe već za cijelu regiju. A mi bismo željeli vidjeti možemo li bilo kako pomoći u ostvarenju te mogućnosti“, kazao je Hochstein.
Energetska samostalnost regije koju spominju Amerikanci je i hrvatski primarni nacionalni interes, ocjenjuje u izjavio za naš radio energetski stručnjak, profesor Rudarsko-naftno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić.
„Hrvatski interes je zapravo povećati domaću proizvodnju energije. Osim toga, hrvatski interes je preko međunarodnih i ostalih dobavnih pravaca povećati dobavu energije i ne samo za Hrvatsku, nego - zbog njezinog geografskog položaja - to može biti i jug Evrope. Zašto Hrvatska ne bi sama postala neka vrsta energetskog čvorišta na jugu Evrope, a ne orijentirala se, recimo, na dobavu energije iz Slovačke koja ionako nema energije. A dobava energije iz Slovačke je dobava energije iz Rusije, jer odakle Slovačka može nabaviti energiju nego - jedino iz Rusije!“, konstatira Dekanić.
Poklapanje interesa
Prema tome, naglašava profesor Dekanić, tu su osnove zajedničkog hrvatskog i američkog interesa.
„Hrvatski primarni interes bi tu bio zapravo da američke energetske kompanije ulože u hrvatske energetske sektore, prije svega u istraživanje i proizvodnju ugljikovodika na južnom i srednjem Jadranu, za što američke tvrtke imaju tehnologiju, i u izgradnju LNG terminala, za što također Amerikanci imaju tehnologiju. To su točke u kojima se zapravo američki i hrvatski energetski interesi itekako poklapaju“, ocjenjuje profesor Dekanić.
Dekanić podsjeća da su Amerikanci do pred 25 godina bili prisutni u INI, i da je sada vrijeme da se vrate u Hrvatsku, bilo sami, bilo zajedno sa Rusima.
Prvi čovjek Gazproma Aleksej Miller dolazi sljedećeg tjedna u Hrvatsku, također ne po prvi puta.
Povodom medijskih špekulacija kako će se hrvatski energetski kolač podijeliti tako da Amerikanci dobiju LNG terminal i istraživanje podmorja, a Rusi istraživanja u Slavoniji, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako ne može prejudicirati rezultate natječaja, ali da bi prisutnost i jednih i drugih bila dobra za hrvatsku ekonomiju i za hrvatsku tehnologiju, ali i za stabilnost.
„Potpuno iskreno – mislim da je dobro da su svi ovdje. Energetika je jedan od velikih političkih stabilizatora. Ako je tu – kolokvijalno rečeno – i istočni i zapadni kapital, mislim da će to doprinijeti i političkoj stabilizaciji. I mislim da bi nam to bio interes, ali ne po cijenu da prihvatimo onoga koji je dao lošiju ponudu, ili da prihvatimo onoga koji nije najbolji za Hrvatsku“, ustvrdio je Vrdoljak.
Usred takvih tema, pomalo u drugi plan dolaze razgovori o INI. Nova runda pregovora najvećih suvlasnika – Hrvatske vlade i mađarske kompanije MOL – bit će u drugoj polovici srpnja. Pravomoćnost presude Sanaderu za primanje mita od MOL-a neće utjecati na tijek pregovora, kaže Vrdoljak, ali hoće na nešto drugo.
„To nama bitno mijenja poziciju u arbitražnom postupku. Mi smo pokrenuli arbitražu jer želimo dokazati kakva je šteta učinjena INI u proteklom periodu i kako postojeći dionički ugovor nije sukladan zakonu, a nastao je koruptivnim djelom, što je sud sada potvrdio“, navodi Vrdoljak.
Dok hrvatska Vlada tvrdi da pod upravom mađarskog MOL-a INA propada i pretvara se u lanac maloprodaje MOL-ovih proizvoda, Mađari tvrde da su sve uspješniji u reduciranju troškova.
Profesor Dekanić kaže da je štednja na istraživanju i razvoju u dogledno vrijeme smrt za svaku naftnu kompaniju, a da se u INI pod MOL-ovom upravom dešava upravo to.
