Dostupni linkovi

Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida položeni u Memorijalnom centru Srebrenica


Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida u Srebrenici u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, 9. jula 2024.
Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida u Srebrenici u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, 9. jula 2024.

Posmrtni ostaci 14 žrtava srebreničkog genocida, koji će biti sahranjeni 11. jula, položeni su 9. jula u Memorijalnom centru u Potočarima.

Prethodno je kombi sa posmrtnim ostacima prošao kroz Srebrenicu.

Ranije 9. jula, u Sarajevu je ispraćena povorka sa posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici, koji će 11. jula biti sahranjeni u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.

Na putu ka Potočarima, povorka se nakratko zaustavila i ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u centru Sarajeva.

Kombi sa posmrtnim ostacima srebreničkih žrtava je prije Potočara prošao kroz Srebrenicu.
Kombi sa posmrtnim ostacima srebreničkih žrtava je prije Potočara prošao kroz Srebrenicu.

Ove godine će biti ukopani posmrtni ostaci 14 žrtava, identifikovanih u proteklih godinu dana.

Najmlađa žrtva je Beriz (Omer) Mujić, koji je u julu 1995. godine imao 17 godina, dok je najstarija žrtva 68-godišnji Hamed Salić.

Uz njih će u Memorijalnom centru biti ukopani i Hasib (Uzejir) Efendić (1931.), Ćamil (Uzejir) Efendić (1928.), Mehmed (Daut) Krdžić (1961.), Sabrija (Asim) Omić (1966.), Mušan (Ramo) Šiljković (1956.), Sakib (Ragib) Harbaš (1975.), Ahmet (Ismet) Jašarević (1971.), Nevres (Mehmed) Salihović (1970.), Ibrahim (Muharem) Salkić (1935.), Midhat (Adem) Bašić (1973.), Hajdin (Kadrija) Mustafić (1959.), i Latif (Arif) Mandžić (1964.).

Ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, 9. jula 2024.
Ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, 9. jula 2024.

Kolona vozila sa tabutima je prema Potočarima krenula iz Visokog, udaljenog oko 30 kilometara od Sarajeva.

Posmrtne ostatke srebreničkih žrtava već duže od 20 godina ka Memorijalnom centru ispraćaju zaposlenici Javnog preduzeća Gradska groblja Visoko, koje pohranjuje i čuva posmrtne ostatke identifikovanih žrtava.

Ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, 9. jula 2024.
Ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, 9. jula 2024.

U Srebrenici i okolnim mjestima je u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile su više od 8.300 Bošnjaka.

Međunarodni sud pravde u Hagu je presudom iz 2007. godine taj zločin okarakterisao kao genocid. U to vrijeme je Srebrenica bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija (UN).

Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida, te kršenje obaveze da kazni njegove počinioce.

Do danas je pred različitim sudovima za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.

Među njima su i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na doživotni zatvor.

Generalna skupština UN-a je u maju ove godine usvojila Rezoluciju, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.

Rezolucijom se, pored ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca što je zabranjeno i Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

XS
SM
MD
LG