Pritisci nakon mišljenja Venecijanske komisije o budućem izboru sudija, neizbor sudija koje nedostaju i finansijski pritisci narušavaju integritet i autoritet Ustavnog suda BiH, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.
Ustavni sud se oglasio saopštenjem 28. juna, te su naveli da "sa zabrinutošću" prate "neprimjerene izjave i nove pritiske koji se vrše na Ustavni sud BiH u vezi s nedavnim, navodno neustavnim, izborom sudije" najvišeg pravosudne organa u zemlji.
Venecijanska komisija je 24. juna objavila mišljenje po zahtjevu člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, koji je tokom marta od nje tražio izjašnjenje po tri pitanja, između ostalog, i da li može postojati etnički kriterijum prilikom izbora sudija u Ustavni sud BiH.
Komisija je objavila da "Ustav BiH ne propisuje bilo kakav etnički kriterijum za postavljanje domaćih sudija u Ustavni sud", nego samo da entitetski parlamenti daju četvoro sudija (u slučaju FBiH), odnosno dvoje (u slučaju RS).
Ističu da bi sastav Ustavnog suda trebalo da odražava raznolikost zemlje, po pitanju pola, etničke, lingvističke ili vjerske pripadnosti, ali da "striktne etničke kvote nisu u skladu sa posebnom ulogom i odgovornosti Ustavnog suda kao savezne institucije koja služi vladavini prava".
Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, njeni članovi su profesori prava, parlamentarci i državni službenici, a daje svoja mišljenja o ustavnim i izbornim pitanjima.
"Ustavni sud već dugo upozorava javnost da se neizborom sudija iz Republike Srpske, a donedavno i iz Federacije Bosne i Hercegovine, vrši neprimjeren i neprihvatljiv pritisak na ovu instituciju s ciljem njenog degradiranja i obesmišljavanja", ističu iz Ustavnog suda.
Dodaju da je Marin Vukoja, koji je izabran u Parlamentu Federacije BiH krajem maja, izabran u skladu sa državnim Ustavom, te da je već preuzeo dužnost.
"Najnovije mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa zahtjevom člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, u kojem se daju preporuke za budući izbor sudija, ne može se tumačiti kao stav Venecijanske komisije o 'neustavnosti' ovog posljednjeg izbora", naglašavaju iz ove pravosudne institucije.
Dodaju da je izbor izvršen "u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, a eventualna daljnja razrada kriterijuma za buduće izbore je pitanje o kojem ne odlučuje Ustavni sud".
Na sjednici Parlamenta FBiH na kojoj je Marin Vukoja izabran za sudiju Ustavnog suda 29. maja, opozicija je negodovala, te tvrdila da im je ponuđeno samo jedno ime sa rang liste potencijalnih sudija, najviše pozicionirani Vukoja.
Ipak, on je dva dana kasnije zvanično preuzeo dužnost.
Sa kakvim se problemima suočava Ustavni sud BiH?
Četvoro sudija državnog Ustavnog suda bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, što su u dosadašnjoj praksi bila dva Bošnjaka i dva Hrvata. Dvoje sudija koje bira Narodna skupština RS su do sada uvijek bili Srbi.
Jedini uslov za sudiju je da se radi o "istaknutom pravniku visokog moralnog ugleda" i da nije član stranke, dok nacionalnost nije propisana.
Preostalo troje sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Oni su stranci, koji ne smiju biti državljani susjednih zemalja BiH.
Ustavni sud BiH trenutno ima samo sedam članova, jer entitet RS odbija da izabere sudije.
Predsjednik RS, Milorad Dodik, rekao je kako imenovanja iz ovog bh. entiteta neće biti dok Ustavni sud ne napuste strane sudije.
Zbog nedostatka sudija, Ustavni sud može održavati samo plenarne sjednice, za koje je potreban kvorum od najmanje pet sudija.
Sud ne može da odlučuje o apelacijama koje su uputili građani, jer se o njima odlučuje na sjednicama Velikog vijeća, koje se sastoji samo od domaćih sudija, a njih je trenutno samo četvoro.
