Ruski komesar za prava djeteta je 24. aprila najavio dogovor sa Ukrajinom o razmjeni skoro 50 djece raseljene u invaziji Moskve, ali je ukrajinski zvaničnik odbio da potvrdi sporazum.
Maria Lvova-Belova najavila je da 29 djece treba da ode u Ukrajinu, a 19 u Rusiju.
Lvova-Belova je rekla da je sporazum postignut u "razgovorima sa ukrajinskom stranom" u Dohi.
Međutim, dok su se ruski i ukrajinski zvaničnici sastali s katarskim posrednicima, ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmytro Lubinets rekao je za AFP da "ne može potvrditi informaciju". Ukrajinski zvaničnik je dodao da dvije zemlje "nemaju nikakvu direktnu komunikaciju o ovom slučaju".
Prema zvaničnim podacima ukrajinskih vlasti, do kraja prošle godine iz Ukrajine je u Rusiju odvedeno najmanje 19.546 djece. Broj se odnosi samo na one slučajeve koji su zvanično evidentirani, a smatra se da je stvarna cifra znatno veća.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022., vraćeno je samo 517 djece.
Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu izdao je u martu prošle godine naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove, moskovske povjerenice za prava djece, zbog optužbi za ratne zločine u vezi s ilegalnom deportacijom ukrajinske djece, zajedno sa nezakonitim prebacivanjem ljudi u Rusiju iz Ukrajine od njene invazije u februaru 2022.
MKS je saopštio da su Putin i Lvova-Belova optuženi da su "počinili djela direktno, zajedno sa drugima i/ili preko drugih".
MKS je saopštio da Putin nije "pravilno izvršio kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela ili dozvolili njihovo izvršenje i koji su bili pod njegovom efektivnom ovlasti i kontrolom, u skladu s odgovornošću nadređenog".
Kremlj je odbacio optužbe za prisilnu deportaciju. Ruske vlasti tvrde da su "spasile djecu" od neprijateljstava i spremne su vratiti one koje njihovi roditelji i staratelji traže.
