Genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, mora se izraziti podrška žrtvama te spriječiti negiranje genocida i osuditi veličanje ratnih zločinaca kako bi se spriječili budući genocidi i ratni zločini.
Poručili su to Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u govoru pred ambasadorima Ujedinjenih nacija 19. aprila u New Yorku.
Bećirović je najprije podsjetio da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama UN-ovih sudova kao i sudova u BiH, te naglasio da rezolucija o genocidu u Srebrenicu koja se predlaže "nije prijetnja nijednom narodu".
"Postoje pojedinci zločinci. Nema nijedne rečenice o kolektivnoj odgovornosti", kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i naglasio da treba razbiti lažnu propagandu da je rezolucija protiv srpskog naroda.
Bećirović je, tokom brifinga o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", kazao da se rezolucijom traži da se ustanovi Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.
Pored ostalog, kazao je da se poziva da države članice u svoje obrazovne programe unesu i genocid u Srebrenici kako bi se podigla svijest i spriječili budući genocidi.
Bećirović je naveo da je rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici potrebna zbog jačanja kulture sjećanja, očuvanja mira, vladavine pravde i jačanja povjerenja. Rezolucija je, kako je kazao, potrebna i zbog okretanja prema budućnosti, zbog pomirenja u regiji Zapadnog Balkana, zaštite sudova UN-a i civilizacijske vrijednosti te zbog solidarnosti sa žrtvama i njihovim porodicama.
"Ako i površno pogledate tekst rezolucije, nećete naći nijedan argument da je ova rezolucija protiv bilo kojeg naroda ili države", kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Komšić je, pored ostalog, kazao kako je cilj rezolucije spriječiti negiranje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.
Naglasio je da su "ti ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i nacije".
Svjedočio je i Azir Osmanović, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio gotovo sve najbliže članove porodice.
"Mogao sam lako biti među hiljadama ubijenih. Skrili smo se u UN-ovu bazu u Potočarima. Slušao sam vriskove, gledao izvođenje ljudi iz baze koji su ubijani", kazao je Osmanović.
On je, pored ostalog, kazao kako je genocid u Srebrenici univerzalna tragedija o kojoj je potrebna globalna svijest.
"Imate šansu da stavite tačku na negiranje genocida", kazao je Osmanović.
Na početku brifinga u zgradi Skupštine Ujedinjenih nacija pušten je film s osnovnim činjenicama o genocidu u Srebrenici, pored ostalog, da je ubijeno više od 8700 ljudi, među kojima 563 djece, da je pronađeno 85 masovnih grobnica i da se i dalje traga za više od 800 nestalih.
Navedeno je i da je u počinjenju genocida učestvovalo više od 2.500 ljudi, da je osuđeno 75 na 783 godine zatvora, uz pet doživotnih kazni.
Što se zna o nacrtu rezolucije o Srebrenici?
Inicijatori rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda. Naknadno su se, kao sponzori UN-ove rezolucije, uključile Sjedinjene Američke Države, Francuska i druge zemlje.
O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi, zemlje članice UN-a mogle bi se izjašnjavati na sjednici Opće skupštine UN-a početkom maja.
Ni srpski narod, ni kolektivna odgovornost se ne spominju u Nacrtu rezolucije.
U dokumentu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Rezolucijom bi se 11. juli proglasio Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Negiranje genocida u Republici Srpskoj i Srbiji
Usprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid, a ubistvo više od 8.300 bošnjačkih civila nazivaju "strašnim zločinom" ili "masakrom".
U Banjoj Luci je 18. aprila održan skup protiv nacrta rezolucije, a istog dana je skupština Republike Srpske usvojila izvještaj kojim se negira genocid u Srebrenici.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Podneseno je više desetaka kaznenih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.
Presude međunarodnih i domaćih sudova
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid. ICJ je, odlučujući po tužbi BiH, presudio da Srbija nije odgovorna za genocid, niti da je bila suučesnik, ali je naveo da Srbija nije učinila ništa da ga spriječi.
Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili više od 50 osoba na ukupno više od 700 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
Na najviše kazne, doživotni zatvor, osuđeni su nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Rezolucije Srbije i Evropskog parlamenta
Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije kojom se osuđuje genocid, a koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Države i zemlje Evropske unije.
Skupština Srbije je 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici.
U tom dokumentu se osuđuje "zločin" počinjen na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde (odnosno kao genocid), ali se sam termin "genocid" ne spominje.
Evropski parlament proglasio je 11. jul Danom sjećanja na genocid u Srebrenici 2009. godine. Tada je preporučio državama regije da učine isto.
Rezolucija o Srebrenici nije usvojena u Parlamentu BiH zbog protivljenja zastupnika iz Republike Srpske.
