Sjedinjene Američke Države pozivaju na konačno donošenje Zakona o Južnoj interkonekciji u verziji u kojoj je usvojen u Predstavničkom domu entitetskog parlamenta u decembru 2021. godine, bez daljeg odlaganja i bez amandmana Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Navodi se to u odgovoru Ambasade SAD u BiH na upit Radija Slobodna Evropa o pismu koje je državni sekretar SAD Antony Blinken uputio 11. januara ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću.
U pismu, čije dobijanje je za medije potvrdio i Konaković, Blinken poziva na usvajanje Zakona o Južnoj Interkonekciji u Domu naroda Federacije BiH.
Riječ je o gasovodu koji bi omogućio dospijevanje gasa iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.
BiH uvozi gas jedino iz Rusije putem Turskog toka, na koji se spaja kod Zvornika na istoku BiH, a kojem se priključila u aprilu 2021. godine.
U Ambasadi SAD za RSE navode kako je gasovod Južna interkonekcija sa Hrvatskom "od ključnog značaja za energetsku sigurnost i privredni razvoj BIH".
"Sjedinjene Države pozivaju HDZ BiH da prestane stavljati osobne interese ispred javnog dobra, insistiranjem na stvaranju ekonomski i tehnički neopravdanog operatera prenosa gasa, koji bi predstavljao dupliciranje, te da odmah prestanu sa opstrukcijama projekta Južne interkonekcije", navode u Ambasadi SAD za RSE.
Dodaju kako je BH Gas, kao operater prenosa gasa u Federaciji BiH i član Evropske mreže operatera prenosa gasa u svojstvu posmatrača, jedina organizacija sa kapacitetom za sprovođenje ovog projekta.
"Pokušaji da se ovaj projekat koristi za osobne dobiti, otvara rizik njegovog sveukupnog uništenja, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u odgovoru Ambasade SAD.
U Ambasadi ističu, kako se projekat ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona.
O kakvom zastoju se radi?
Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH.
No, sedam mjeseci kasnije, predstavnici ove stranke u drugom domu parlamenta tog entiteta, u Domu naroda, odbili su da se ova tačka uvrsti u dnevni red i uložili amandmane.
Oni podrazumijevaju isključivanje kompanije BH Gas sa sjedištem u Sarajevu iz projekta, te prebacivanje projekta na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.
Projekat ovog gasovoda je vrijedan oko 100 miliona evra, a bio bi dug oko 180 kilometara.
On bi išao iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do srednje Bosne (Novi Travnik).
Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s evropskim gasovodima. U planu je i povezivanje sa Transjadranskim gasovodom (TAP) kojim azerbajdžanski gas, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.
Američka vlada sa oko pola miliona evra i Evropska unija sa oko 1,5 miliona evra su ranije podržale ovaj gasovod, kao "najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".
