Sud Bosne i Hercegovine je u četvrtak, 24. avgusta zaprimio iz državnog Tužilaštva dopunjenu optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovoj pravosudnoj instituciji.
Predsjednik Republike Srpske (RS), Dodik, i v.d. direktora Službenog glasnika ovog bh. entiteta, Lukić, terete se za kazneno djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, ali Sud je 18. avgusta nju vratio Tužilaštvu na uređenje i dopunu.
O optužnici će biti odlučeno u zakonski propisanom roku.
Optužnica je uslijedila nakon što je Narodna skupština RS 27. juna usvojila dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS.
Radi se o zakonima koji navode da se odluke Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u tom bh. entitetu, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je svojim odlukama od 1. jula poništio oba zakona.
Šmit je zbog poteza NSRS tada posegao i za takozvanim Bonskim ovlašćenjima i izmjenio Krivični zakon BiH. Izmjenama je propisano da će se bilo kakve radnje koje narušavaju ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.
Izmjenama je kriminalizovano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.
Takozvana Bonska ovlašćenja uključuju pravo OHR-a da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje zvaničnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija.
Druge zemlje su rekle da za njihovu potvrdu njegovog imenovanja nije ni bilo potrebe.
