Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podnio je u utorak, 15, avgusta, krivičnu prijavu Republičkom javnom tužilaštvu u Banjaluci protiv tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Nedima Ćosića.
Razlog su, kako je objavio na svome zvaničnom nalogu na platformi X, nekadašnjem Twitteru, nezakonite odluke o podizanju optužnice protiv njega i v.d direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića.
Dodik je obrazložio kako je tužilac podizanjem optužnice imao namjeru da nanese štetu instituciji predsjednika Srpske i v.d direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću, zbog, kako je navedeno krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
"Iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja donio je nezakonitu odluku, s obzirom da krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika nije propisano Krivičnim zakonom BiH donesenim od organa nadležnog za donošenje zakona na nivou BiH i po proceduri propisanoj Ustavom BiH", naveo je Dodik.
Dodik je također dodao kako je izmjene Krivičnog zakona BiH donijela osoba koja se u dužem vremenskom periodu, počev od 1. augusta. 2021. godine, neovlašteno bavi poslovima visokog predstavnika u BiH.
Ponovio je da za tu "osobu nema odluke o imenovanju donesene od nadležnog organa, a koja je neophodna za imenovanje visokog predstavnika".
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podignulo je 11. avgusta optužnicu protiv predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića, koji se terete za kazneno djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika Bosne i Hercegovine.
Tužiteljstvo BiH je 9. jula formiralo tim od tri tužitelja nakon što je u Službenom glasniku Republike Srpske objavljen ukaz predsjednika bh. entiteta Dodika u vezi s nepoštovanjem odluka visokog predstavnika.
U ukazu, koji je objavljen istog dana, navodi se da se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH više ne objavljuju, time i ne poštuju, u tom bh. entitetu, kao i da se odluke Ustavnog suda BiH više neće primjenjivati na teritoriji tog bh. entiteta.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda protivile Kina i Rusija.
Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.
Visoke predstavnike imenuje Vijeće za provedbu mira u BiH.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak u vezi a antidejtonskim potezima Narodne Skupštine RS-a i usvajanjem dvije pomenute odluke.
Istog dana Schmidt je kriminalizirao nepoštovanje odluka visokog predstavnika, na šta su se oglušile iz Vlade RS-a.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
