Jedno od neriješenih pitanja sukcesije bivše SFRJ *(Socijlistička Federativna Republika Jugoslavija) je i pitanje vlasništva školskog broda ratne mornarice nekadašnje države Jadran, koji se sada nalazi u Crnoj Gori, a za sebe ga traže i Hrvatska i Crna Gora.
Obilježavanje 90 godina od prvog isplovljavanja broda u Crnoj Gori iznova je pokrenulo rasprave o njegovom vlasništvu.
Još nema službenih hrvatskih reakcija na izjavu tehničkog premijera Crne Gore Dritana Abazovića da je školski brod Jadran u vlasništvu crnogorskog Ministarstva obrane.
Abazović je to kazao 4. kolovoza komentirajući prosvjednu notu hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova povodom događanja kojima se u Crnoj Gori obilježava 90 godina od prvog isplovljavanja školskog broda Jadran, koje hrvatsko ministarsvo ocjenjuje kao svojatanje broda od strane crnogorskih vlasti.
Radio Slobodna Europa(RSE) obratio se upitom i hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ali do zaključenja ovog priloga nije stigao nikakav odgovor.
Školski brod Jadran porinut je 1931. godine, a dovršen dvije godine kasnije, 27. lipnja 1933. godine.
Do 1991. bio je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice sa matičnom lukom Split, 1991. godine upućen je u Crnu Goru na remont, i otada traje prijepor oko njegovog vlasništva.
Hrvatska taj brod smatra najvrjednijim dijelom sukcesijske mase bivše ratne mornarice, pitanje njegovog vlasništva stavlja u kontekst sukcesije i traži da se prizna hrvatsko vlasništvo nad njime.
Abazović: Jadran je imovina Ministarstva obrane Crne Gore
Abazović je u izjavi novinarima apelirao da se pitanje školskog broda Jadran makne iz dnevne politike, ali i jasno poručio da je proslava obljetnice broda u crnogorskoj nadležnosti.
"Ukoliko možemo na jedan dostojanstven način, prijateljski, komšijski, bratski, da iznađemo rješenje - tu smo, do tada Ministarstvo obrane će svojom imovinom raspolagati na način koji oni smatraju da je najprirodniji", kazao je crnogorski tehnički premijer Abazović 4. kolovoza nakon obilaska radova na rekonstrukciji puta kod Berana.
Hrvatski analitičar: Dogovor ili međunarodni sud
I dok novih hrvatskih reakcija nema, splitski vojni analitičar Denis Krnic za RSE tvrdi da je brod neprijeporno hrvatsko vlasništvo.
"Ili ćemo se zajednički Crna Gora i Hrvatska dogovoriti o vlasništvu nad brodom koji je neupitno hrvatsko vlasništvo – a to znači hrvatski barjak na brodu, a ne ono što predlažu Crnogorci: malo hrvatski barjak, malo crnogorski, pa malo NATO zastava... Zastava je simbol pripadnosti nekoj državi i mijenjanjem zastave mijenjate vlasnika broda. To u međunarodnom pravu ne postoji", kaže Krnic.
Ako pak nema dogovora, on sugerira međunarodno sudište.
"Postoji Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Oni sa svojim argumentima, mi sa svojim, i neka se to konačno tamo razriješi", sugerira Krnic.
Krnic je uvjeren da bi u zajedničkom interesu najbolje bilo da brod doplovi u Split i da se na njemu obučavaju mornari i časnici Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže, ali i drugi.
"A – s obzirom na naše obučne kapacitete – da ponudimo brod i kadetima Crne Gore, Slovenije, Albanije, Italije, da na neki način u pomorskoj bazi Lora u Splitu imamo međunarodno pomorsko učilište u okviru NATO-a. Brod Jadran je idealno školsko sredstvo da osjetite more, da osjetite valove i vjetar u kosi", predlaže Krnic.
Prijepori oko vlasništva – uz obljetnice
Nakon raspada SFRJ, brod su koristile Oružane snage Savezne Republike Jugoslavije, a nakon razlaza Srbije i Crne Gore Jadran je ostao u Crnoj Gori. Od potpisivanja Spozuma o sukcesiji SFRJ 1992. godine Hrvatska inzistira na tome da brod, čija je matična luka uvijek bio Split, pripadne Hrvatskoj, ali do sada nije pronađeno bilateralno rješenje.
Crna Gora je 2017. godine obnovila brod, a godinu kasnije su povodom 85. obljetnice dovršetka broda i prvog isplovljavanja iznova krenuli prijepori oko vlasništva broda između Hrvatske i Crne Gore.
Jadran je privezan uz rivu u Tivtu u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori. Sada ga crnogorska mornarica koristi za obuku svojih mornara i Pomorski fakultet u Kotoru za obuku svojih studenata, a kako se radi o reprezentativnom objektu na njemu crnogorske vlasti priređuju primanja za visoke goste.
Međutim, uz njega su vezane i kriminalne aktivnosti – 2019. godine nekoliko pripadnika Vojske Crne Gore i civila pokušalo je na njemu prošvercati 60 kila kokaina visoke kakvoće. Postupak je još u tijeku.
- Saradnja na tekstu Aneta Durović
Facebook Forum