U Prijedoru je obilježena 31. godišnjica najvećeg zločina u logoru smrti Keraterm, kada je u noći sa 23. na 24. juli 1992. ubijeno oko 200 logoraša.
U logoru Keraterm je tokom ljeta 1992. bilo zarobljeno oko 3.000 hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, a prema podacima Saveza logoraša BiH u logoru je ubijen 371 logoraš.
Posmrtni ostaci ubijenih u Keratermu pronađeni su u masovnim grobnicama Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica, a za brojnim se još traga.
Predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović za RSE navodi da se na obilježavanju okupio veći broj preživjelih logoraša i porodica stradalih, te da Savez aktivnostima na obilježavanju zločina vodi borbu za istinu i pravdu.
"To je borba za našu današnjost i našu budućnost. To je borba protiv fašizma koji je devedesetih djelovao na ovim područjima, koji nije pobijeđen, ni u Evropi, vidimo posljednje dvije godine," poručio je Omerović.
Logori Keraterm, Omarska i Trnopolje ustanovljeni su po odluci Kriznog štaba tadašnje opštine Prijedor, a službeno ih je osnovao 30. maja 1992. načelnik policije u Prijedoru Simo Drljača, koji je poginuo tokom pokušaja hapšenja, a nakon što je protiv njega Tribunal u Hagu podigao optužnicu.
U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, a oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz tri prijedorska logora.
Gradske vlasti u Prijedoru ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.
Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri nakon što je njihov predmet iz Haškog Tribunala prebačen na Sud BiH.
