Visoke cijene zlata loša su vijest za amazonske prašume jer potiču potražnju za plemenitim metalom i povećavaju ilegalno rudarenje koje se povezuje sa uništavanjem šuma i nasiljem nas autohtonim zajednicama.
Cijene plemenitih metala tradicionalno se vide kao sigurno utočište za investicije tokom vremena političkih i finansijskih nesigurnosti. Trenutno, cijene zlata se bliže najvišem rekordu od kada su početkom aprila porasle na 2.000 za uncu zlata.
Ima li zlata u prašumama Amazonije?
Kopanje zlata izvodi se u dijelovima amazonskog bazena još od kasnog 16. vijeka, a prostire se na devet država Latinske Amerike.
Vijekovima, kopači zlata su koristili lopate i bazične blitke posude kako bi tražili malo grumenje zlata pohranjeno u blatu, mulju ili pijesku koji se često nalazi u blizini rijeka koje protiču kroz Amazoniju.
Posljednjih decenija bazen Amazonije bio je poprište ilegalnog rudarenja zlata malog obima, međutim od početka 2000-ih ilegalno rudarenje se proširilo i povećalo jer su visoke cijene plemenitog metaka kreirale zlatnu groznicu.
Gdje su žarišta ilegalnih rudnika zlata u Amazoniji?
Brazil, dom najvećeg dijela amazonske prašume, zajedno sa Kolumbijom, Peruom, Ekvadorom, Bolivijom i Venecuelom – sve ove države zajedno imaju područja koja su teško pogođena ilegalnim kopanjem zlata.
Autohtone zajednice takođe su često pogođene sa više od 20 posto zemljišta koje pripada plemenima i preklapa se sa koncesijama za rudarenje i ilegalnim rudnicima, prema navodima Svjetskog instituta za resurse.
Najviše rudarenja u malom obimu je na zonama u Brazilu u okolini korita rijeke Tapahos na sjeveru brazilske države Para.
Još jedno žarište je teritorija Janomami na granici Brazila i Venecuele gdje se ilegalno rudarenje povećalo za 20 puta u periodu od 2015. do 2020.
Peru je šesti najveći proizvođač zlata na svijetu, a ilegalno kopanje zlata se proširilo po prašumama regije Madre de Dios duž jugoistočne granice sa Brazilom, što je jedan od dijelova Amazonije sa najvećim biodiverzitetom.
Kako ilegalno rudarenje šteti prašumama?
Potraga za zlatom privukla je tragače koji su pravili bušotine i tako uništavali šume, zatrovali rijeke i donijeli zarazne, smrtonosne bolesti autohtonim amazonskim zajednicama.
Zlatne groznice po Latinskoj Americi iz prošlog vijeka u Brazilu, Peruu, Kolumbiji, Ekvadoru i Boliviji uništile su dijelove nekada netaknute šume, ostavljajući za sobom pustinju prošaranu kraterima.
Živa koja se koristi u ilegalnom rudarenju za odvajanje zlata od pijeska zagađuje rijeke, tlo i hranu. Stajaća voda koja se nakuplja u rudarskim bušotinama takođe je leglo za razmnožavanje komaraca koji prenose bolesti poput malarije, koju često donesu zaraženi rudari.
Krijumčari u Peruu, u regiji Madre de Dios, sjedišti rudarenja zlata, napadaju žene i djevojke iz siromašnih autohtonih ratarskih zajednica, nudeći im dobro plaćene poslove i onda ih prisiljavaju na seksualni rad u barovima koje posjećuju rudari.
Kako se ilegalno kopanje zlata može zaustaviti?
Borba protiv ilegalnog kopanja zlata je kompleksna i vlasti teško prevazilaze taj problem.
Predsjednik SAD, Joe Biden je u aprilu najavio plan koji će obezbijediti 500 miliona dolara za fondove da bi se spriječila deforestacija u brazilskim prašumama Amazonije i zaustavilo se krčenje šuma, uključujući ilegalno iskopavanje zlata. Prijedlog bi trebao odobriti Kongres.
Posljednjih godina, vojska Brazila i Perua vršila je racije u rudarskim kampovima, hapsila i tužila rudare, plijenila opremu kao što su pumpe koje izbacuju vodu iz rijeka i buldožere za kopanje.
Peru je 2019. godine poslao više od hiljadu policajaca i vojnika kako bi demolirali ilegalni rudnik u regiji La Pampa u Madre de Dios nakon što je uništavanje šuma poraslo pošto su skočile cijene zlata.
U februaru je brazilska agencija za zaštitu okoliša pokrenula oružanu operaciju kako bi pokušala da iz zemlje istjera na hiljade ilegalnih kopača zlata koji su imali rudnike u rezervatu autohtonog naroda Janomami.
Ali operacije snaga zakona samo privremeno zaustave ilegalno rudarenje u određenim područjima. Rudnici vrlo brzo ponovo niknu na drugim mjestima. Ovaj fenomen se naziva "balon efekat" – izbacivanje rudarenja iz jednog dijela zemlje može da dovede do povećavanja kopanja u drugom.
Zakoni kojima se štite prava autohtonih naroda, uključujći prava zajednica da budu pitane u vezi velikih projekata kopanja koji se planiraju na njihovoj zemlji, moraju da se ojačaju kako bi se rudari držali podalje, kažu stručnjaci za okoliš.
U Ekvadoru, starosjedelačke grupe su uspješno pokrenule pravne procese pred najvišim sudom u zemlji kako bi zaštitile svoje teritorije od ilegalnog rudarenja.
Za borbu protiv ilegalnog rudarenja, ekvadorski domorodački narod Kofan takođe je pokrenuo prvu uniformisanu i tehnički potpomognutu plemensku stražu u Ekvadoru, koja redovno patrolira njihovom zemljom kako bi spriječila rudare da kopaju zlato.
Facebook Forum