Predsjednik Emmanuel Macron suočava se s najvećim izazovom za svoj autoritet nakon što je njegova vlada zaobišla donji dom kako bi progurala krajnje nepopularan zakon o reformi penzionog sistema kojim će se povećati dob za odlazak u penziju.
Nakon mjeseci štrajkova i prosvjeda, napetost je dosegla vrhunac u četvrtak, 23. marta, s nekoliko nasilnih ispada u Parizu koji su vratili sjećanja na višemjesečni pokret Žutih prsluka, iz 2018. godine.
Zakonom se dob za odlazak u penziju podiže za dvije godine na 64 godine. Promjena će se provoditi postupno, s povećanjem dobi za tri mjeseca svake godine počevši od septembra ove godine, do 2030. godine.
Neki radnici na poslovima koji se smatraju fizički ili mentalno teškima zadržat će pravo ranijeg umirovljenja od većine radnog stanovništva.
Od 2027. većina će radnika morati uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje tokom 43 godine, a ne 42 godine kako bi dobili punu penziju. To je već bilo predviđeno reformom iz 2014., ali Macron ubrzava tempo tranzicije, piše Reuters.
Za usporedbu, Sjedinjene Države polako podižu svoju dob za odlazak u penziju na 67 godina, dok je Britanija najavila planove za podizanje državne dobi za odlazak u penziju na 68 negdje između 2037. i 2039. godine.
Kako se stiglo ovdje?
Štrajkovi i prosvjedi protiv reforme penzija započeli su početkom godine i eskalirali u martu, nakon što je vlada progurala tekst kroz parlament zbog straha da neće imati dovoljno glasova.
Štrajkovi utječu na sektore uključujući javni prijevoz, škole i energetski sektor.
I tokom svog prvog mandata, Macron se suočio s nasilnim prosvjedima masovnog pokreta Žutih prsluka, koji su trajali mjesecima.
Postoji nekoliko razlika između tekućih protesta i spontanog pokreta koji je blokirao cijelu zemlju tokom Macronovog prvog mandata. Prije nego što su se pretvorili u masovni pokret protiv Macrona, Žuti prsluci su počeli kao protest protiv poreza na gorivo koji su uglavnom vodili ljudi niže srednje klase iz ruralnih područja koji koriste automobile da idu na posao. Nasilne akcije i vandalizam bili su ključna karakteristika protesta Žutih prsluka svuda u Francuskoj.
Zašto Vlada kaže da je potrebna promjena?
Macronova vlada kaže da je reforma nužna kako bi penzioni budžet ostao u plusu.
Nepoduzimanje mjera dovelo bi do toga da bi penzioni sistem zabilježio godišnji deficit od 13,5 milijardi eura do 2030. godine, predviđa vlada.
U početku se smatralo da će glavne mjere generirati 17,7 milijardi eura dodatnih doprinosa do 2030. Vlada je izračunala da bi "popratne mjere" za olakšanje koštale 4,8 milijardi eura, stvarajući 0,3 milijarde eura viška u 2030.
Međutim, dodatni troškovi podigli su ove iznose na šest milijardi eura, ostavljajući vladu da pronađe dodatne uštede u posljednjem trenutku i dodatne doprinose za uravnoteženje budžeta.
Francuski penzioni sistem košta gotovo 14 posto BDP-a, treći najveći u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj
iza Italije i Grčke.
Zašto je penziona reforma tako delikatan zadatak u Francuskoj?
Penzioni sistem kamen je temeljac cijenjenog modela socijalne zaštite u Francuskoj.
Temelji se na obaveznom penzionom sistemu koji se temelji na doprinosima i na solidarnosti među generacijama. Drugim riječima, doprinosi onih koji trenutno rade izravno financiraju one koji su u mirovini.
Pojedinci mogu uplaćivati dobrovoljne doprinose u štedne proizvode kako bi nadopunili svoju eventualnu penziju kroz državni sistem, ali privatni fondovi poput onih uobičajenih u Britaniji i Sjedinjenim Državama ne postoje.
Bivši predsjednici, uključujući Nicolasa Sarkozyja i Jacquesa Chiraca, naišli su na sličan žestok otpor sindikata i na ulici kada su tražili promjenu penzionog sistema.
Jesu li Francuzi "razmaženi"?
Macron je brzo istaknuo da je dob za odlazak u penziju u Francuskoj među najnižima u Europi - što je usporedba koja bi mogla natjerati međunarodne promatrače da se zapitaju zašto Francuzi tako oklijevaju prilagoditi svoj penzioni sistem rastućem životnom vijeku.
Protivnici su tvrdili da postoji mnogo načina da se sistem reformira i učini financijski uravnoteženim, te da je povećanje dobi za odlazak u penziju posebno nepravedno prema siromašnima i ljudima koji su rano počeli raditi, uglavnom na radničkim, fizički zahtjevnim poslovima.
"Mi smo zemlja u kojoj je rasprava zahtjevna, u kojoj je potražnja za socijalnim pravima velika, ovo je također ušlo u našu povijest, naš društveni model", rekao je francuski ministar prometa i Macronov glavni saveznik Clément Beaune u intervjuu za Politico, dodajući da je to "također nešto čime se treba ponositi".
Penzione sisteme teško je usporediti, a Francuska je bliža svojim susjedima kada uspoređuje efektivnu dob za umirovljenje.
Što je najvažnije, francusko nezadovoljstvo uvelike nadilazi zasluge reforme.
Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima Macron je izgubio većinu u francuskoj Nacionalnoj skupštini, a odluka da se preskoči parlamentarno glasanje o reformi dodatno je razotkrila predsjednikovu slabost, piše Politico.
Taj je ustavni manevar dodao novi sloj postojećem bijesu, kažu prosvjednici.
Zašto gnjev žena potiče proteste?
Dok je marš protiv reformi Emmanuela Macrona u četvrtak rastao na ulicama Pariza, skupina žena počela je pjevati i plesati u gustoj masi, piše AFP.
Iznad zvuka policijskih sirena, povika prosvjednika, čula se poznata muzika.
Ženska aktivistička skupina koja sebe naziva Les Rosies izmijenila je hit iz 1990-ih "Freed from Desire" talijanske pjevačice Gale s francuskim tekstom.
"Žene u plamenu! Vlada je iznevjerila Žene u plamenu! U borbi smo", pjevale su.
Francuskinje su na prvoj crti prosvjeda. Radnice, posebno one na slabo plaćenim i honorarnim poslovima, kažu da će snositi najveći teret zakona i da će sada morati raditi čak i dulje od svojih muških kolega za niže penzije.
Žene čije su karijere i doprinosi prekinuti rađanjem i odgojem djece i čije su plaće već 22 posto niže od muških kolega, prema izvješću statističke agencije Insee za 2022., a penzije oko 40 posto niže, kažu da su posebno pogođene.
Šta je sljedeće?
Macronova odluka da prođe kroz penzioni zakon bez glasanja razbjesnila je protivnike i izazvala žarišta nasilnih nemira.
Vlada bi se mogla suočiti s izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu. Očekuje se da prijedlog neće uspjeti, ostavljajući vladu da se bori, dok sindikati obećavaju da će nastaviti svoju bitku.
Ako se neočekivano izglasa nepovjerenje, premijerka Elisabeth Borne podnijet će ostavku, piše Reuters.
Macron bi morao formirati novu vladu bez radne većine u parlamentu i ostati oslanjan na potporu duboko podijeljenog mainstream desnog centra.
Mogao bi raspisati referendum o penzionoj reformi i riskirati da to postane plebiscit o njegovu predsjednikovanju.
Ili bi mogao raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore, potez koji promatrači predviđaju da bi ga samo dodatno oslabio u Nacionalnoj skupštini.
