Marinko Čavara, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, tvrdi da on nije krivac za blokadu imenovanja sudaca Ustavnog suda tog entiteta u BiH, već nepostojanje parlamentarne većine.
"Nije to do moje volje, stvar je političkih odnosa. Ja sam davno imenovao komisiju pa smo četiri godine čekali u parlamentu", kazao je Čavara na konferenciji za medije u četvrtak, 11. avgusta.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt pozvao je 8. avgusta Čavaru te potpredsjednike Federacije BiH Milana Dunovića i Meliku Mahmutbegović da imenuju suce Ustavnog suda Federacije BiH te time i članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koje djeluje unutar tog suda.
Čavara je potvrdio da je dobio pismo i najavio da će Schmidtu prenijeti svoj stav te da "duboko vjeruje kako će predstavnici međunarodne zajednici pomoći da se nađu rješenja kako bi se ključna pitanja u Federaciji BiH riješila na zadovoljstvo svih strana".
"Poznato vam je da od 2018. godine nema dogovora u Federaciji BiH oko ključnih pitanja i to je razlog neimenovanja. Nažalost nakon izbora 2018. nije dogovorena čvrsta parlamentarna većina i onda kada nemate većinu imate problem. Ovo pismo doživljavamo kao potporu visokog predstavnika da riješimo probleme", kazao je Čavara.
Dodao je da će zemlje kvinte (SAD, Velika Britanija, Njemačka i Francuska i Italija) dati potporu da se riješi kriza.
"Imamo zaoštrenu retoriku i prebrojavanja, a to jasno pokazuje obmanu i da netko ne želi da se riješi kriza u Federaciji BiH. Očigledno je da se ne želi uvažavati postojeći dogovori i prava konstitutivnih naroda u BiH."
O čemu odlučuje Ustavni sud FBiH?
U BiH postoji državni Ustav BiH koji je dio Daytonskog mirovnog sporazuma, potom dva ustava entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, uz deset kantonalnih ustava deset kantona koji čine entitet Federaciju BiH.
Ustavni sud FBiH odlučuje o usklađenosti zakona i podzakonskih akata donesenih na entitetskom te na nivou deset kantona, uključujući i kantonalne ustave, s Ustavom Federacije BiH.
Trenutno Ustavni sud Federacije BiH ima pet od ukupno devet sudaca. Za donošenje odluke o ustavnosti nekog zakonskog i podzakonskog akta potrebno je pet glasova sudaca.
Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa se sastoji od sedam sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, po dva iz svakog konstitutivnog naroda (Srba, Hrvata i Bošnjaka) uz jednog člana iz reda ostalih.
Nedostaju po jedan sudac Bošnjak, Hrvat i Srbin kako bi i sud i vijeće bili kompletirani i Vijeće koje zbog toga ne može odlučivati.
Ako dvije trećine delegata nekog od klubova naroda (hrvatskog, srpskog ili bošnjačkog) u Domu naroda Federacije BiH ocijene da neki prijedlog zakona ugrožava vitalni nacionalni interes, upućuje se zakon Ustavnom sudu FBiH koje se potom o tome određuje.
U praksi, klub Hrvata u Domu naroda Federacije BiH može svaki zakon ili odluku, uključujući i imenovanje novog predsjednika (i potpredsjednika) Federacije BiH proglasiti štetnom po vitalni nacionalni interes Hrvata.
Jedan od primjera je kad se klub Hrvata pozvao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa kod pokušaja izmjene zakona kojim bi se uveli veći porezi sportskim kladionicama u tom entitetu, od kojih je većina u vlasništvu Hrvata.
Ustavni sud Federacije BiH i njegovo Vijeće za zaštitu vitalnog interesa trenutno, zbog manjka sudaca, ne može odlučivati, a zakon ili odluka ne mogu stupiti na snagu prije odluke Vijeća.
Izbor tri stupa entitetske vlasti
Suci Ustavnog suda Federacije BiH se imenuju tako što Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za postavljanje svih sudaca i tužitelja u BiH, provodi konkurs i predlaže predsjedniku Federacije BiH listu uspješnih kandidata.
Predsjednik Federacije BiH, u konzultaciji s dva potpredsjednika (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda), Domu naroda Federacije BiH potom predlaže kandidate za suce Ustavnog suda FBiH. Za izbor je potrebna većina glasova prisutnih delegata.
Za imenovanje sudaca koji će biti i članovi Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa dodatno je potrebno da za njega glasa i većina zastupnika u drugom, Zastupničkom domu Federacije BiH.
I kod izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije potrebna je dvotrećinska većina u svakom od tri kluba naroda. Svi entitetski predsjednici bili su Hrvati, osim u jednog kratkom razdoblju od 2000. do 2003. kad su se na toj poziciji rotirali Bošnjak i Hrvat.
Istovremeno su Bošnjaci premijeri Federacije BiH. Predsjednik Federacije BiH, pored ostalog, predlaže mandatara za premijera, a pod određenim uvjetima, poput nedonošenja budžeta, ima mandat raspustiti parlament.
Kandidati vlasti i opozicije za Predsjedništvo BiH
Dok se Zastupnički dom Federacije bira direktno na općim izborima, Dom naroda Federacije bira se indirektno. Pri tome se iz svakog od deset kantona, ovisno o broju i nacionalnom sastavu stanovništva kantona, bira određeni broj delegata – ukupno po 17 Bošnjaka, Hrvata i Srba te sedam delegata u klub ostalih naroda.
Dom naroda Federacije dalje delegira po pet Bošnjaka i Hrvata u državni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a Narodna skupština Republike Srpske pet Srba. Taj dom nema klub Ostalih. Vijeće ministara BiH, kao državna vlada, osim u Zastupničkom domu PS BiH, domu mora biti potvrđena i u državnom Domu naroda.
U skladu s takvom formulom podjele i načina formiranja vlasti, a zbog postizanja potrebnog broja glasova u Domu naroda Federacije BiH, kod imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije suce, Hrvate u praksi predlaže predsjednik Federacije (Hrvat), a suce Bošnjake i Srbe potpredsjednici.
Trenutno, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, organizacije na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH, imaju većinu u klubu Hrvata u Domu naroda Federacije BiH, a delegati Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u klubu Bošnjaka. Te stranke ujedno čine i entitetsku i državnu vlast. Opozicijske stranke čine većinu u klubu Srba.
Trenutna Vlada imenovana prije osam godina
Hrvatske stranke u BiH odbile su nakon općih izbora 2018. predložiti kandidata za predsjednika Federacije BiH čime je blokiran i izbor nove entitetske Vlade.
Imenovanje uvjetuju promjenama izbornog zakona BiH kojima bi se, ukratko, osiguralo da Hrvati u Federaciji mogu većinom glasova u sredinama gdje čine većinu stanovništva izabrati "svog" člana Predsjedništva BiH kao i delegate u entitetski i državni dom naroda.
HDZ BiH i stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor tvrde da je sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić "nelegitiman" jer je većinu glasova dobio u sredinama gdje su Bošnjaci većina.
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bili su neuspješni, posebno jer oni podrazumijevaju i izmjene Ustava BiH kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, kolektivno nazvane "Sejdić-Finci", kojima se mora omogućiti da se svaki građanin BiH, neovisno i nacionalnosti, može kandidirati za Predsjedništvo BiH.
Tako izvršnu vlast u ovom entitetu trenutno čine predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH te ministri imenovani nakon općih izbora održanih 2014. godine.
Čavara, kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH, je od juna 2022. godine na američkoj listi sankcioniranih osoba, a SAD je poteze Čavare ocijenio kao destabilizirajuće aktivnosti i direktno ili indirektno učešće u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
Pri tome se navodi da Čavara, odbijajući da provede proces predlaganja sudaca, blokira funkcioniranje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
