Pojedine odredbe zaključaka i deklaracije usvojenih na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra 2021. o vraćanju prenesenih nadležnosti nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te su zato ukinute, odlučio je Ustavni sud BiH 26. maja.
Ustavni sud je odlučivao o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske.
Utvrđeno je da "postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka od strane Narodne skupštine RS o vraćanju prenesenih nadležnosti sa države BiH na entitet RS u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja".
Prema zaključcima sa skupštinske sjednice od 10. decembra, Narodna skupština je zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Stupanjem na snagu tih zakona, zakonska rješenja koja tretiraju ove oblasti na teritoriji cijele BiH, prestala bi da važe u RS.
Entitetska skupština je tada usvojila i Deklaraciju o ustavnim principima RS, koja zadužuje institucije RS da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prijestonica.
Šta predviđa Ustav BiH?
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) tada je osudio "radikalne političke aktivnosti i retoriku", a tome su se pridružili i ambasadori zapadnih zemalja u BiH.
Ustavni sud BiH je, osim ovoga, odlučivao i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je predložio HDZ BiH, te utvrdio da njime nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini.
Samo pokretanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda je bilo sporno za Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji je pred Ustavnim sudom pokrenuo proceduru ispitivanja regularnosti tog postupka.
Ustavni sud je u odluci odobrio pokretanje vitalnog interesa Bošnjaka, ali je zaključio on da nije povrijeđen.
