Polaganjem vijenaca i cvijeća i odavanjem počasti u Tuzli je komemorativno obilježen 25. maj, dan kad je 1995. u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske ubijena 71 osoba.
U Tuzlanskom kantonu, jednom od deset u entitetu Federacija BiH, 25. maj je Dan žalosti, a gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je kazao da će "zločin na Tuzlanskoj kapiji vječno ostati najbolnija rana Tuzle".
"Kapija je rezultat agresije, rezultat terorizma, ali oni koji su preduzeli mjere terorizma i agresije, govorim o (Slobodanu) Miloševiću, o presuđenim ratnim zločincima, o (Radovanu) Karadžiću, (Ratku) Mladiću, Novaku Đukiću i dugo bih mogao nabrajati spisak onih koji su osuđeni za ratne zločine pred različitim sudovima, dakle, činili su najveće moguće zločine, a paralelno negirali zločin", kazao je Imamović.
On je dodao da "postoji istovremena strategija negiranja zločina i strategija negiranja laži".
"To negiranje zločina i genocida je prijetnja novim ratnim zločinima i novim genocidom", kazao je Imamović.
Gradonačelnik Tuzle je rekao da "Srbija ne može ići putem evropskih integracija sve dok štiti Novaka Đukića, pravomoćno presuđenog ratnog zločinca".
"Đukić se nije smio pustiti na slobodu. Sramota je za kompletnu Srbiju da krije ubicu djece", naglasio je Imamović.
Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić je kazao da je "Kapija bolna rana, ne samo Tuzle i Tuzlanskog kantona".
"Kada čitate ova imena na ploči možete zaključiti da je agresor i zločinac imao namjeru da jednom granatom ubije koncept i ideju BiH. Ali, nažalost, uspio je ubiti mladost Tuzle", rekao je Halilagić.
Granata ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske (RS) je 25. maja u 20.55 sati ubijena 71 osoba, najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine. Ranjeno je više od 150 osoba.
Za zločin na Kapiji odgovarao je i pravomoćno osuđen general Vojske RS-a Novak Đukić, komandant Taktičke grupe "Ozren", koji je uoči izricanja pravosnažne presude pobjegao u Beograd gdje živi slobodno.
Sud BiH je 2009. osudio Đukića na 25 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, između ostalog i zato što je naredio granatiranje Tuzlanske kapije.
Đukić je 2014. pušten na slobodu, nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu. Iste godine, ta zatvorska kazna mu je preinačena na 20 godina, ali je on u to vreme već otišao u Srbiju na liječenje.
Sud Bosne i Hercegovine raspisao je 2014. godine međunarodnu potjernicu za Đukićem. Srbijansko pravosuđe odlučilo je da neće izručiti Novaka Đukića Bosni i Hercegovini, jer je državljanin i Srbije, a Srbija svoje državljane ne izručuje.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu od februara 2016. godine vodi se postupak za priznanje i izvršenje pravosnažne krivične presude Suda BiH protiv Novaka Đukića.
