Od 28. februara ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upućivao je molbe Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima za uvođenje zone zabranjenog leta iznad Ukrajine.
U nedelju, 6. marta rekao je da je grad Vinica u centralnoj Ukrajini bio napadnut sa osam projektila ruskih trupa i ponovio svoj apel. "Ponavljamo svaki dan, 'Zatvorite nebo iznad Ukrajine!'", rekao je Zelenski. "Zatvorite nebo za sve ruske projektile, ruske vojne avione, za sve ove teroriste. Napravite humanitarnu vazdušnu zonu – bez raketa, bez bombi."
Nakon sastanka NATO ministara vanjskih poslova u Briselu 4. marta, šef Alijanse Jens Stoltenberg je rekao da njihovi avioni ne bi trebali da lete u vazdušnom prostoru Ukrajine tokom konflikta sa Rusijom, uprkos molbama iz Kijeva da se uvede zona zabranjenog leta na nebu iznad Ukrajine. Zapadni lideri su, za sada, odbacili ideju zone zabranjenog leta strahujući da bi to dovelo do veće eskalacije rata. Zašto?
Sjevernoatlantski savez (NATO) organizacija koja je osnovana kako bi predstavljala portutežu bivšem Sovjetskom Savezu, odbacila je tu ideju uz objašnjenje da bi takav potez značio "rat u punom zamahu u Evropi".
Zona zabrane letova bi stavila američke i pilote drugih država članica NATO saveza u poziciju da obaraju ruske avione i helikoptere, i da vjerovatno pucaju na trupe na terenu. Pentagon je nekoliko puta odbacio pozive za uspostavljanje zone zabrane letova, citirajući predsjednika SAD Joe Bidena koji je insistirao na tome da borbene snage neće biti poslane u Ukrajinu.
Izvan Ukrajine, nekoliko visokih vojnih i zvaničnika zapadnih vlada izrazili su podršku tome da se ovakva akcija makar uzme u razmatranje.
Kako piše magazin Time, stručnjaci takođe upozoravaju da bi uspostavljanje i održavanje zone zabrane letenja iznad Ukrajine, uprkos čvrstom odbijanju Rusije, skupo koštalo. Američka vojska je imala slobodnu vladavinu nebom u svakom ratu u kojem je učestvovala od Drugog svjetskog rata, a američke snage su i ranije uspostavljale zone zabrane letenja. Ali, za razliku od prethodnih slučajeva u Iraku, Bosni i Hercegovini i Libiji, koji su uključivali male i zastarjele vazdušne snage, Rusija ima jednu od najvećih vazdušnih snaga na svijetu – daleko veće od bilo koje u Evropi – kao i napredni protivavionski raketni sistem SAM.
Očigledni razlog zašto Ukrajinci očajnički traže zonu zabrane letova, kako piše magazin The Conversation, jeste to što bi se onda limitirali ruski vazdušni udari na ukrajinske gradove. Sve to uprkos činjenici koju je istakao britanski premijer Boris Johnson, a to je da zona zabrane letenja ne bi spriječila Rusiju da koristi projektile za gađanje meta u Ukrajini. Britanski ministar odbrane Ben Wallace takođe je naveo razloge protiv uvođenja zone zabrane letenja navodeći i da bi to spriječilo ukrajinske borbene avione da ciljaju ruske snage na tlu.
Pored svega toga, ruski predsjednik Vladimir Putin već je uputio direktnu prijetnju korišćenja nuklearnog oružja kao dogovor na ekonomske mjere i političke sankcije Rusiji.
Bivši ruski šahovski šampion i kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, Gari Kasparov takođe je pozvao da se uvede zona zabranjenog leta iznad Ukrajine upozorivši da da je takav konflikt "samo pitanje vremena".
"Čujemo izjave američkog predsjednika i evropskih lidera da "borićemo se za svakoga, svaki pedalj NATO teritorije". Mislim da im Putin ne vjeruje jer do sada su uradili sve da izbjegnu otvorenu konfrontaciju. Mislim da je samo pitanje vremena pre nego što se to desi, i bolje da to uradimo sada, garantujući čisto nebo iznad Ukrajine… zona zabranjenog leta da se spasu ukrajinski civili, jer kada se to kasnije desi, i dalje ćemo morati da se suprodstavimo Putinu i njegovim trupama, ali pod njegovim uslovima", rekao je Kasparov.
Šta je zona zabranjenog leta?
Zona zabranjenog leta je vazdušni prostor – bilo cijele drževe ili njenog dijela – gdje avioni ili bilo koji drugi objekti u vazduhu, osim onih koji patroliraju nebom, ne smiju da lete. Zona zabranjenog leta stupa na snagu obično da bi se zaštitili civili na zemlji tokom rata i kako bi se dozvolila sigurna dostava humnitarne pomoći.
Ovakvu vrstu patrola u vazduhu ranije su odobrile Ujedinjene nacije (UN), na primjer u Bosni i Hercegovini 1992. ili u konfliktu u Libiji 2011. U oba slučaja NATO je dobio zaduženje da sprovede ovaj zadatak. Nije neophodno da UN uvijek stanu iza uvođenja zone zabranjenog leta. Tokom rata u Zeljevu 1991. godine, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici uspostavili su dvije zone zabranjenog leta na sjeveru i jugu Iraka kako bi se zaštitile manjine.
Šta je potrebno da bi se uvela zona zabranjenog leta?
Jedna ključna komponenta za kontrolu vazdušnog prostora non-stop 24 sata je Sistem vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS), u osnovi, "oko na nebu". AWACS avioni finkcionišu kao vazdušni radarski sistem koji detektuje sve – od drugih aviona do projektila, čak i one koji su ispaljeni na velikim udaljenostima.
Pored nadgledanja, borbeni avioni potrebni su da sprovedu zonu zabranjenog leta.
Ben Hodges, koji je bio komandir američke vojske u Evropi a sada radi za američki Centar za analizu evropske politike za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da: "Imate avione koji su spremni za borbu u vazduhu, da obore druge avione. Imate avione koji su spremni da obore dronove i želite da budete spremni da imate druge avione koji mogu da gađaju mete na zemlji, kao što je vazdušna odbrana, na primjer. Tako da, postoji mješavina sposobnosti koje vam trebaju, uključujući AWACS, kao i helikoptere koji bi se koristili za potencijalne operacije spašavanje oborenih pilota".
Može li zona zabranjenog leta biti nametnuta iznad Ukrajine?
Kako je za RSE rekao Petr Pavel penzionisani general Češke vojske koji je bio na poziciji u Vojnom komitetu NATO-a, zona zabranjenog leta ne može biti "nametnuta jer bi se momentalno protumačila kao rat između NATO-a i Rusije. Imala bi isti uticaj kao kada bi se NATO trupe pridružile ukrajinskim trupama u borbi protiv ruskih trupa na terenu".
Isto važi i ako bi jedna jedina članica Alijanse, kao što su Sjedinjene Američke Države, pokušala da samoinicijativno uspostavi zonu zabranjenog leta.
"Jednom kada se bilo koja pojedinačna država NATO saveza ili NATO kao organizacija pridruži Ukrajini u borbama protiv Rusa, to je zapravo proglašenje rata između Rusije i NATO-a", rekao je Pavel. "Našli bismo se u situaciji mnogo većeg sukoba sa mnogo više oružja, do mogućnosti korišćenja nuklearnog oružja iz Rusije."
Prema Hodgesu, postoje i drugi razlozi za oprez. "Mi nikada ne bismo pilote poslali da lete ako nismo spremni da uništimo neprijateljsku vazdušnu odbranu na zemlji. Tako da, vi sada govorite o pucanju, napadanju ruskih meta na zemlji unutar Ukrajine i moguće čak i u granicama Rusije", rekao je Hodges.
"Još jedna stvar je da nikada ne bismo poslali pilote da lete ako nismo spremni da odemo po njih i pokupimo ih ako budu oboreni i mogaju da iz aviona iskoče s padobranom. Tako da moramo da imamo mogućnost da pokupimo pilota na terenu u Ukrajini ili čak Rusiji."
U komentaru za New York Times šef kabineta ukrajinskog predsjednika Zelenskog Andrij Jermak je priznao da bi zona zabrane letova mogla da posluži kao predigra za širi rat, ali je insistirao da je takvo razbuktavanje svakako neizbježno.
"Mi pozivamo da Zapad nametne zonu zabrane letenja iznad Ukrajine", napisao je Jermak. "Mi prepoznajemo da bi ovo značilo ozbiljnu eskalaciju u ratu i da bi moglo da dovede NATO u direktni konflikt sa Rusijom. Ali, čvrsto vjerujemo da se Rusija neće zaustaviti samo na Ukrajini, što bi potencijalno svakako uvuklo NATO u ovaj sukob."
Ideja da bi propuštanje suprotstavljanja Rusiji u Ukrajini ugrozilo mir mnogo šire od njenih granica postala je centralno pitanje u pogledu zone zabrane letenja.
Jermak je to ponovio na kraju svoje kolumne za New York Times, tvrdeći da bi, ako Zapad sada ne uspije da zaustavi Putina "ovaj rat mogao biti prolog većeg evropskog ili čak globalnog masakra".
Kako se situacija u Ukrajini razlikuje od zona zabranjenog leta uspostavljenih u Libiji i Iraku?
U tekstu Radija Slobodna Evropa pojašnjava se da se situacija u Ukrajini razlikuje od drugih kada je zona zabrane letenja uvođena u Libiji i Iraku - ključno je da se Rusija nije protivila. Slagala se s međunarodnom zajednicom u vezi toga da su ove zone bile neophodne da se zaštiti civilno stanovništvo na terenu.
Bivši američki komandir Hodges ne isključuje mogućnost da bi NATO kasnije mogao da interveniše. "Može doći do trenutka u kojem Alijansa kaže da ne možemo samo stajati sa strane kao u slučaju Srebrenice i dozvoliti da Ukrajinci budu tako ubijani", rekao je Hodges.
"Ali opet, znate, ono što čini NATO savez velikim jeste to što imate diplomatsku, ekonomsku i vojnu moć 30 država. To znači da svih 30 moraju biti zajedno na okupu. Tako da bi to značilo konsultacije sa svima prije nego što se donese takva odluka."
Facebook Forum