Neće biti novca za pripremu Opštih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini (BiH), ukoliko državno Ministarstvo finansija i trezora odbije zahtjev Centralne izborne komisije BiH (CIK) za isplatu sredstava za te namjene.
Izjavio je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) Željko Bakalar predsjednik Centralne izborne komisije BiH u utorak, 18. januara.
Na nivou Bosne i Hercegovine nije usvojen budžet za 2022. godinu, a nije ga bilo ni u 2021. godini.
Savjet ministara BiH usvojio je krajem 2021. godine odluku o privremenom finansiranju za prvi kvartal ove godine.
U skladu sa tom odlukom, CIK je zatražio odobrenje sredstava, no još čeka odgovor od Ministarstva finansija i trezora BiH.
„Obzirom da je odluka o privremenom finansiranju jasno vezana za budžet iz 2020. godine, ukoliko bude pozitivan odgovor, imaćemo sredstva za pripremu izbora u prvom kvartalu. Budžet iz 2020. godine imao je stavku koja se odnosi na organizaciju Lokalnih izbora u BiH i tada smo imali program posebne namjene za njihovu pripremu“, rekao je Balakar za RSE.
Bakalar ističe da je CIK zatražio četvrtinu ukupnog iznosa posebnih namjena, što iznosi 1.054.000 maraka (nešto više od pola miliona evra).
“Mi smo to uputili kao operativni dinamički plan koji se samo formalno u Ministarstvu odbri ili ne. Smatram da je ovo pravno-formalno čista situacija i da nema razloga da budemo odbijeni”, naveo je Bakalar.
Opšti izbori u BiH trebali bi biti održani u oktobru.
Izborna godina počela je u jeku pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH kojima bi bile izvršene presude Evropskog suda za ljudska prava.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda BiH, gornjem domu državnog zakonodavnog tijela, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Ustav je sastavni dio Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom iz entiteta Federacije BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke iz entiteta Republike Srpske nemaju problem s tim prijedlogom, budući da su male šanse da član državnog Predsjedništva izabran iz ovog entiteta kao jedne izborne jedinice ne bi bio Srbin.
Stranke s hrvatskim predznakom u Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran glasovima Hrvata.
Dodatno, nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida, stranke iz Republike Srpske ne sudjeluju u radu institucija na nivou države, uključujući Predsjedništvo, Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH.
