Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je hitno potrebno okloniti diskriminaciju u izbornom procesu u vezi s izborom članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH.
Na taj način bi svi građani imali jednako pravo da učestvuju na Općim izborima 2022. godine, u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava, naveo je Schmidt, saopćio je Ured visokog predstavnika (OHR) u četvrtak, 23. decembra.
Schmidt je u tom kontekstu pozvao na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona, u cilju jačanja temeljnih principa i transparentnosti izbora u BiH.
"Vrijeme je da se svakom građaninu BiH ponudi jednak tretman, kao što je navedeno u presudi u predmetu Sejdić-Finci", upozorio je Schmidt, dodajući da to nije jedina presuda Evropskog suda za ljudska prava koju vlasti u BiH zanemaruju.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
BiH su naložene izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećem, na te funkcije mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i Srbin iz entiteta Republika Srpska.
"Vlasti moraju poduzeti i korake koje je taj sud naložio u presudima u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, kao i najrecentnijem predmetu Pudarić, čime bi se okončala diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti ili prebivališta", ističe on.
Schmidt je podsjetio da je u Aneksu IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji sadrži Ustav države, navedeno da je BiH demokratska država, koja djeluje u skladu s vladavinom prava i da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni Protokoli u BiH primjenjuju direktno, te imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
Ocijenio je, također, da je Vijeće Evrope pokazalo veliko strpljenje tokom proteklih 12 godina.
"I duh dejtonskog ustava i Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavljaju dobru osnovu za njihovo prosuđivanje. Istovremeno, namjera ove presude nije da dovede u pitanje državotvornost tri konstitutivna naroda. Sve dok nadležni organi BiH ne odluče drugačije, to ostaje na snazi", dodao je Schmidt, saopćeno je iz OHR-a.
Ustav je sastavni dio Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992.
Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
