Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je krivice pripadnike Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske, Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Ristu Lečića, koji su bili optuženi za izazivanje i raspirivanje nacionalne, vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini (BiH).
Sud BiH je u obrazloženju presude naveo da Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da su trojica optuženih kao članovi četničkog udruženja, počinili navedena djela u martu 2019. prilikom okupljanja na Trgu palih boraca u Višegradu, na istoku BiH, a potom i na lokalitetu Dobrunske rijeke poznatom kao Draževina, kada su pjevali četničke pjesme i postrojavali okupljene uz vojne pozdrave i uniforme.
Bekira Hasečić, povratnica u Višegrad i predsjednica Udruženja "Žena žrtva rata" kazala je nakon izricanja presude da se nada da drugostepena presuda neće biti oslobađajuća.
"Poslije svega što smo vidjeli, što smo preživjeli, šta su pjevali 'da će opet teći krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina', sve govori da ponovo pozivaju na rat, na genocid. Nažalost, postupajući sudija ih je oslobodio odgovornosti", kazala je Hasečić po izlasku iz sudnice. Inače, ona je tokom procesa bila svjedokinja Tužiteljstva.
Za Hasečić je "katastrofalno i grozno da država BiH, ovaj Sud koji dijeli pravdu, stoji iza četnika, ratnih zločinaca koji su klali, ubijali i etnički čistili. Ovo je katastrofalno za sve buduće generacije", kazala je.
Za Sud BiH nije dokazano da su optuženi imali namjeru da svojim postupcima izazovu mržnju ili strah kod bilo koga. Sud nije našao ni da je sporno što je pjevana pjesma "Biće opet pakao i krvava Drina", u kojoj je uz gusle optuženi Lečić pjevao stihove koji se odnose i na dešavanja iz rata u BiH '92.-'95.
U obrazloženju presude Sud BiH je utvrdio da sve ovo nije izazvalo strah kod povratnika Bošnjaka u Višegradu , te da su oni o svemu saznali iz medija, nakon čega su se osjećali neugodno.
Sud je naglasio i da u BiH ne postoji zakon kojim se zabranjuju neke fotografije, ikonografija ili zastave, te da ni u ovom slučaju optuženi nisu počinili krivično djelo jer su nosili uniforme, slike četničkog vojvode Draže Mihailovića i crne zastave.
"Činjenica da postoji neprimjerene govor, ne znači nužno i počinjenje krivičnog djela", rekao je sudac Blagić Stanko.
Dodao je da Sud nije utvrdio da je riječ o govoru mržnje i da optuženi nisu postupali s umišljajem da počine krivično djelo.
Naglasio je i da je skup bio odobren, da ga je policija nadgledala, te da je udruženje službeno registirirano.
Sud je stava da ravnogorci nisu nikoga pozivali na skup, nisu tražili medijsko prisustvo, a da su mediji svakako pratili i izvještavali o ovom događaju, čime je dokazano da nisu željeli počiniti krivično djelo, nego su se obraćali maloj grupi istomišljenika.
Optužnica, podignuta u decembru 2020., teretila ih je da su, između ostalog, prvooptuženi Sladojević i optuženi Aleksić sudjelovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta.
Lečić je bio optužen da je zbog izvođenja pjesme na guslama „Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina“ veličao četnički pokret i izražavao prijetnje ili nasilje, te izazvao uznemirenost i strah stanovništva na području BiH, a naročito povratnika i građana Višegrada i okolnih mjesta.
Prema presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine.
Udruženje "Ravnogorski pokret Republike Srpske" čiji su članovi Sladojević, Aleksić i Ristić baštini tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata.
Vođa ravnogoraca Draža Mihailović 1946. godine osuđen je na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom tokom rata, nakon čega je strijeljan.
- Završeno suđenje pripadnicima ravnogorskog četničkog pokreta u BiH
- Uz podizanje optužnice: Četničko izazivanje straha u Višegradu
Optužnica je podignuta u decembru 2020. godine i teretila ih je za navedena djela te da su, između ostalog, prvooptuženi Sladojević i optuženi Aleksić sudjelovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta.
U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.
U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da ravnogorski četnički pokret "s obzirom na to da promovira međuetničku podjelu, ima negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu".
Udruženja građana u Republici Srpskoj se registriraju po osnovu Zakona o društvima i fondacijama u čijem članu 3 stoji kako "statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom".
Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ako djeluju protivno Ustavu, odnosno potiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.
