U utorak, 9. novembra, biće upućen prijedlog Narodnoj skupštini Republike Srpske za održavanjem posebne sjednice o informaciji o zakonima koji su preneseni sa entitetskog na nivo Bosne i Hercegovine, izjavio je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS).
Dodik je 8. novembra u Banjaluci istakao da će se, nakon razmatranja informacije o prenosu nadležnosti pripremiti akcioni plan za njihovo vraćanje na nivo RS.
"Osnovno je da će se razmatrati informacija o prenosu nadležnosti koje se odnose na odbranu, indirektne poreze, Visoki sudski i tužilački savjet. Dogovarali smo ko će biti predlagači. Ostajemo pri tome što smo planirali i ranije", rekao je Dodik, dodavši da je rok za predlaganje "normative" do šest mjeseci.
"Ovo bi značilo značajno vraćanje na dejtonske pozicije i mi ni u dijelovima ni u segmentima nećemo odustati. Prijedlog naših zaključaka ide za tim da se prihvati informacija i da se da Vladi RS i drugim organizacijama koje su iz tih oblasti rok do šest mjeseci da se predloži normativa", rekao je Dodik.
Dodik je najavio da će već u prvom mjesecu biti predložene izmjene najmanje pet zakona koje će tom entitetu "vratiti prava i sredstva koja su oduzeta od RS".
"Jedan od tih zakona je Zakon o poništenju zakona Paddyja Ashdowna (bivši visoki predstavnik za BiH) o raspolaganju vojnom imovinom. I to ćemo ići u sljedećem periodu, ne daljem od 30 dana", naveo je Dodik.
Nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown 2005. godine donio je zakone na državnom i entitetskom nivou kojima se privremeno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom.
Banjalučkim sporazumom iz 2012. godine predviđeno je da se sva imovina koja nije neophodna za obavljanje vlasti institucija BiH dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da perspektivna vojna imovina bude uknjižena na Ministarstvo odbrane BiH, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i opštine.
Ustavni sud BiH donio je 2012. godine presudu da državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini te da RS nema nadležnost nad tom imovinom.
Iduće, 2013. godine pokrenuta je inicijativa da se donese zakon o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, ali nacrt zakona nikada nije prošao parlamentarnu proceduru.
Sastanak vladajuće većine u RS uslijedio je nakon sastanka Dodika sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan.
"Otvorena je mogućnost da se povuku odluke koje je donio, ali i najavio, a koje se tiču prenosa nadležnosti da bi mogli nastaviti razgovore o ekonomskom razvoju", rekao je Escobar poslije razgovora sa Dodikom, u svojstvu člana Predsjedništva BiH u Sarajevu 8. novembra.
No Dodik tvrdi da je razgovor tekao drugačije.
"Ono što je Escobar rekao poslije, da sam ja spreman da razmislim o nečemu, ja sam njega upoznao i rekao mu da mi idemo sa informacijom i da ćemo dati rok od šest mjeseci da se to uredi kako treba. Kako je on zaključivao, to je njegov problem", istakao je Dodik.
Escobar je, u odvojenim susretima, osim sa Dodikom, razgovarao i sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, te članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.
Sastao se i sa članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamerntarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH).
Dodik je, osim sastanka vladajuće većine u RS, najavio i da u utorak, 9. novembra, putuje u Tursku gdje će razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (BiH) entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Dodik je više puta najavljivao je da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH.
Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko), a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
