Hrvatska je proslavom u Kninu obilježila 26. obljetnicu pobjede u akciji „Oluja“ 1995. godine. Hrvatska nastavlja politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, poručio je premijer Andrej Plenković, a predsjednik Zoran Milanović službenom je Beogradu poručio da se o svemu može dogovoriti, pa i trgovati, ali ne i o otkrivanju istine o hrvatskim građanima nestalim u ratu.
„Domovinski rat i pobjede ostvarene u Bljesku, Oluji i drugim akcijama temelj su suvremene hrvatske države, i otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost,“ kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Kninu na proslavi 26. obljetnice pobjede u akciji „Oluja“ kolovoza 1995. godine, kojom je nakon četiri godine slomljena pobuna dijela hrvatskih Srba.
„I upravo zato simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici 'Oluje' nastavljamo provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama,“ poručio je hrvatski premijer.
Ovo „simboličke geste“ odnosilo se na prošlogodišnje sudjelovanje potpredsjednika Vlade iz redova srpske manjine Borisa Miloševića na proslavi „Oluje“ u Kninu i sudjelovanje premijera Andreja Plenkovića i ministra ratnih veterana Tome Medveda na komemoracijama za srpske civilne žrtve Oluje u Varivodama i Gruborima kada su upućene snažne poruke mira, tolerancije i suživota.
Ove godine nema Miloševića u Kninu niti predstavnika Vlade na komemoraciji za srpske civilne žrtve u Donjem Skradu 3. kolovoza.
Plenković je odgovorio i na ponovljeno dovođenje u pitanja legitimnosti „Oluje“ od strane vlasti u Beogradu.
„Velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikada ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost 'Oluje' ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji Srbiji koja bi – po meni – trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti se sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti,“ zaključio je Plenković.
U svom obraćanju predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović također je uputio poruku Beogradu:
„Tu smo za suradnju, ali od svojih nestalih ne možemo odustati. To ne radimo iz pakosti. To radimo naprosto – osim zato što to osjećamo – nema nijedne vlasti u Hrvatskoj koja bi na to mogla okrenuti gluho uho i praviti se da to ne postoji. I to je poruka prijateljima ili susjedima iz Beograda. Sve drugo su stvari oko kojih se možemo dogovoriti, a možemo i trgovati,“ poručio je Milanović službenom Beogradu.
On je kazao kako odlikovanje postrojbama HVO-a „nije da se nikome napakosti, već sud časti“, a najavio je i da će se svim snagama suprotstaviti optužnicama iz BiH protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za - kako je kazao - „nedokazana i izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti“.
Proslavu u Kninu je zloupotrijebio predsjednik splitske veteranske udruge HOS-a Marko Skejo, koji se požalio da njega i grupu pristaša nisu pustili na gradski stadion na kojem se održavala središnja proslava, i nakon toga zajedno sa pristašama na kninskom trgu izvikivao ustaški pozdrav.
"Poklič je zabranjen i on je kažnjiv”, kazao je na novinarsko pitanje da komentira incident ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Kad policija pregleda snimke, oni će odraditi svoj posao. Policija uvijek odradi svoj posao i uvijek je prijavljivala, ali upravo u ovim krajevima te policijske prijave nisu uvijek ili su tek u pojedinačnim slučajevima dobivale pravosudni epilog što nije dobro ni za policiju", dodao je Božinović.
Policija je snimila cijeli događaj.
Vojno-policijska akcija “Oluja” provedena je u četiri dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. godine i njom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom. Dio zapadne Slavonije pod kontrolom pobunjenih Srba vojno je integriran ranije, u akciji “Bljesak” početkom svibnja 1995, a dio istočne Slavonije pod kontrolom pobunjenih Srba mirno je reintegriran 1997-1998. godine.
Drugog dana akcije, 5. kolovoza, hrvatske su snage ušle u Knin i u 9.43 ujutro pripadnici 7., varaždinske gardijske brigade Hrvatske vojske “Pume” podigli su hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi. Otpor snaga samoproglašene “RSK” je brzo skršen, i vojska je predala odgovornost civilnim vlastima na 10.400 kvadratnih kilometara oslobođenog područja. U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestale. Omogućen je povratak za oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene “RSK” 1991. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.
Kao rezultat djelovanja Hrvatske vojske razbijen je i obruč snaga bosanskih i hrvatskih Srba oko bihaćke enklave u kojoj je bilo oko 200.000 civila i koju je branio 5. korpus Armije BiH, a kojima su lideri bosanskih Srba spremali sudbinu Srebrenice, samo u višestruko većim razmjerima.
Hrvatske vlasti su tijekom akcije preko radija pozivale domaće srpsko stanovništvo da ostanu u svojim domovima i garantirale im sigurnost, međutim u tjednima i mjesecima nakon završetka “Oluje” na oslobođenim područjima dešavaju se brojni paleži, pljačke i ubojstva domaćeg srpskog stanovništva koje nije izbjeglo.
Prema podacima Državnog odvjetništva, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.
Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine.
Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Po njihovim podacima u UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.
Po istom izvoru, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.
Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama i to srpski izvori kvalificiraju kao etničko čišćenje.
Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija.
