Na prostoru bivše Jugoslavije, 30 godina od početka rata i 26 godina od njegova završetka u Hrvatskoj i dalje se raatuje - komemorativnim politikama sjećanja, upozorio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac u selu Donji Skrad nedaleko Karlovca, na središnjoj komemoraciji za srpske žrtve akcije “Oluja” u kolovozu 1995. godine.
“Rijetko se sjećamo strahota koje su prošli drugi i stradanja koja su se dogodila drugima. U naše narodno ime ili od našeg narodnog imena. Jednako rijetko nam dopire do svijesti do koje smo mjere pijetet vlastita stradanja pretvorili u političko-vjersko podgrijavanje mržnje i neprijateljstva”, kazao je Pupovac.
Tako su i danas, ustvrdio je Pupovac, komemorativne politike sjećanja pretvorene u neku vrstu produžetka ratovanja, bez svijesti da pravi i potpuni mir može biti postignut samo promjenama takvih političkih komemorativnih praksi.
“Dok su Njemačka i Francuska, Njemačka i Poljska, Jugoslavija i Italija i Jugoslavija i Njemačka 26 godina nakon Drugog svjetskog rata stvarale zajedničku Europu i otvarale prostor prijateljstvima, mi, pogotovo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji i dalje se ukopavamo i produbljujemo rovove svojim politikama sjećanja”, naglasio je.
Prošle godine na okruglu 25. obljetnicu “Oluje” u Kninu je bio potpredsjednik Vlade iz srpske manjine Boris Milošević, premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković na komemoraciji za srpske civilne žrtve “Oluje” u Varivodama, a potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na komemoraciji za srpske civilne žrtve “Oluje” u Gruborima.
Ove godine nešto drugačije
Ove godine, pak, u Donjem Skradu nije bilo predstavnika hrvatske Vlade, niti će Milošević na središnju državnu proslavu “Oluje” 5. kolovoza u Knin.
“Pomirba nije gesta ni ritual jednom godišnje. To se treba raditi tijekom cijele godine. Treba stvarati atmosferu, otklanjati se od ratnih politika i politika sjećanja koje su povezane s ratom”, poručio je Pupovac.
I on i vicepremijer Milošević koji je također bio na komemoraciji u Donjem Skradu odbacili su špekulacije kako je to što Milošević ove godine neće biti u Kninu svojevrsni pritisak da se zabrana ustaškog pozdrava dodatno osnaži uvrštavanjem zabrane i u Kazneni zakon.
“To nije nikakva poruka”, kazao je Pupovac, a Milošević je kazao kako ni prošle ni ove godine nije bilo nikakvih uvjetovanja.
Selo Donji Skrad izabrano je za središnju komemoraciju za srpske žrtve akcije “Oluja” jer je tamo u toj akciji 5. kolovoza 1995. godine ubijeno petero civila srpske nacionalnosti, a još je jedna osoba ubijena sljedećega dana.
Tog dana najmanje šest pripadnika Hrvatske vojske ušlo je u selo i spazilo grupu civila, nakon čega ih odvode u kuću na adresi Donji Skrad 46, a jedna ženska osoba uspjela je pobjeći. Svi zarobljeni civili odvedeni su u podrum i ubijeni. Žena je uhvaćena sljedećega dana, odvedena u kuću u kojoj je prethodnoga dana ubijeno petero ljudi, među njima i njen suprug, i nakon što je zlostavljana, još je živa bačena u bunar u kojem se utopila.
“Umjesto da imaju sigurnost, oni su ubijeni. Koliko znamo, za ovaj zločin nije pokrenuta istraga i nitko nije odgovarao. Na žalost, nije jedini”, podsjetio je predsjednik SNV-a.
Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama.
Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija.
Kazne za počinjeno u i nakon 'Oluje'
Prema podacima Državnog odvjetništva, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine. Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine.
Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Po njihovim podacima u UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.
Po istom izvoru, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.
Akcija Hrvatske vojske i policije “Oluja” pokrenuta je u 5 ujutro 4. kolovoza 1995. godine. U roku od nepuna 4 dana slomljen je otpor snaga samoproglašene “Republike Srpske Krajine” i nakon nešto manje od četiri godine progonstva stvoreni su uvjeti za povratak Hrvata prognanih 1991. s tog područja (hrvatska službena brojka je oko 313.000 ljudi).
Akcijom hrvatskih snaga deblokiran je od srpskih snaga i Bihać u Bosni i Hercegovini.
