Hrvatske vlasti su nakon brojnih vijesti o nasilnom protjerivanju migranata i izbjeglica natrag u Bosnu i Hercegovinu, koje hrvatska policija u najvećem broju demantira, i višegodišnjeg inzistiranja Europske komisije, konačno formirale neovisni mehanizam monitoringa postupanja policije na granici.
O tome je javnost izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na zajedničkoj sjednici dvaju saborskih odbora posvećenoj neregularnim migracijama i kontroli granice održanoj 14. srpnja.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nije na upit Radija Slobodna Europa (RSE) dalo dodatne informacije o sastavu i mandatu tog tijela koje se službeno zove “Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite.”
Tko jeste, a tko nije uključen u rad Odbora?
Da su uključeni u rad Savjetodavnog odbora tog mehanizma potvrdili su za RSE u uredu pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dračičević, a da u tom tijelu nisu neki koji su željeli biti, potvrdila je u izjavi za RSE Sara Lalić, vanjska članica Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i programska voditeljica Centra za mirovne studije iz Zagreba.
“Centar za mirovne studije nije u to uključen, niti imamo konkretne informacije tko sve je uključen, kako će to funkcionirati, koja je uopće podloga za osnivanje jednog takvog mehanizma, tko odabire udruge koje će u to biti uključene... Jer, malo je čudna situacija da Ministarstvu unutarnjih poslova i policija zapravo odlučuju o tome tko će njih nadzirati”, kaže Sara Lalić.
Centar za mirovne studije upozorava da se ništa ne zna ni o možda najvažnijem pitanju vezanom uz taj mehanizam, a to je njegov mandat.
“Ne postoje nikakve službene informacije o tome kako izgleda taj mehanizam, kako će on djelovati, gdje će imati pristup? Dakle, hoće li moći obavljati nenajavljene obilaske zelene granice i slično”, zanima Saru Lalić.
Naime, upravo se Ured pučke pravobraniteljice u svom izvješću za 2020. godinu požalio da su nenajavljeno posjetili tri policijske postaje koje se susreću sa iregularnim migracijama, i da im u dvije od tri nije omogućen uvid u policijske evidencije o postupanju sa migrantima i izbjeglicama, i tako treću godinu za redom.
Na upit RSE iz Ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter kažu kako pozdravljaju “nastojanja da se adresiraju navodi o nezakonitom postupanju policijskih službenika RH prema iregularnim migrantima i tražiteljima azila, te se nada neovisnom i učinkovitom radu ovog mehanizma".
I ovaj Ured dobio je poziv za sudjelovanje u Savjetodavnom odboru, ali nisu još donijeli konačnu odluku.
Kako navode, Savjetodavni odbor nije dio samog Nezavisnog mehanizma u užem smislu, ovog dijela koji je već imao svoj prvi sastanak, već tijelo koje daje smjernice.
„Nedavno smo dobili detaljne informacije, a do finalnog dogovora oko našeg sudjelovanja u Savjetodavnom odboru tek treba doći. U svakom slučaju - smatramo da je navode o nezakonitom postupanju, a posebice navode o nasilju od strane policijskih službenika potrebno ispitati, odnosno potrebno je o njima provesti učinkovitu istragu kako bi se otklonila sumnja, ili pak potvrdili navodi iz pritužbi, utvrdila odgovornost te sankcionirali počinitelji“, odgovaraju u Ureda pučke pravobraniteljice na upit RSE.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pojasnila je na upit RSE svoj agažman u mehanizmu monitoringa granice.
“Ministarstvo unutarnjih poslova RH izvijestilo me je o uspostavi Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite, kao i da je unutar tog mehanizma predviđena uspostava Savjetodavnog odbora kao neformalnog tijela, koje bi se sastajalo dva puta godišnje radi davanja smjernica za eventualno potrebno unapređivanje rada tog novog mehanizma nadzora”, odgovorila je na upit RSE pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
Ona je dodala kako ju je MUP pozvao da bude članica tog Savjetodavnog odbora i da je ona prihvatila poziv.
“Zasad se Savjetodavni odbor još nije sastajao. Uspostavu ovakvog mehanizma nezavisnog nadzora smatram važnom i očekujem da će pridonijeti boljoj zaštiti prava djece u migracijama,”napisala je u odgovoru pravobraniteljica za djecu.
Iz hrvatskog ureda Agencije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR) su na upit RSE kazali kako će - iako nisu dio Mehanizma monitoring granice – zajedno sa drugim pozvanim organizacijama sudjelovati na prvoj sjednici Savjetodavnog odbora.
Zašto je neophodan neovisan monitoring?
A da je nezavisni monitoring postupanja policije nužan, upozoravaju i brojke koje je iznijela Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije, koja kaže kako je u posljednjih godinu i po, otkako je počela pandemija COVID-19, primjetan porast policijskog nasilja prema migrantima i izbjeglicama, kao i sve učestalije protjerivanje obitelji i djece bez pratnje.
“U prva četiri mjeseca 2021. zabilježeno je 1.216 nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske u BiH, te 176 lančanih nezakonitih protjerivanja iz Slovenije, Austrije i Italije kroz Hrvatsku u BiH, kao i 56 nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske u Srbiju. Svaka treća osoba prijavila je fizičko nasilje, svaka četvrta osoba uskraćivanje pristupa azilu, a preko 60 posto osoba krađu ili uništavanje privatnih stvari”, izvijestila je Sara Kekuš na sjednici dvaju saborskih odbora posvećenoj neregularnim migracijama 14. srpnja.
Optužbe za nasilje nad migrantima
Migranti i izbjeglice se od samog početka migrantske krize žale na nasilno ponašanje hrvatske policije, nasilne push-backove (vraćanje u zemlju iz koje su došli, dakle Srbiju, odnosno Bosnu i Hercegovinu), na to da ih hrvatska policija udara, uništava mobitele i pali im stvari.
Neke od tih priča došle su i u zapadnoeuropske medije poput londonskog “Guardiana”, njemačkog “Spiegela” i drugih. Hrvatska policija je najveći dio tih pritužbi odbacila kao neosnovane i izmišljene, dok je u nekoliko slučajeva policijska istraga pokazala točnost navoda migranata i izbjeglica, a počinitelji su sankcionirani.
Europska pravobraniteljica objavila je u studenom 2020. godine da je na zahtjev međunarodne organizacije Amnesty International pokrenula istragu protiv Europske komisije zbog njezine reakcije na ponašanje hrvatskih vlasti prema migrantima i izbjeglicama na granici i neuspostavljanja promatračkog mehanizma na granici, odnosno hrvatskog nenamjenskog trošenja novca dobijenog za uspostavljanje nezavisnog monitoring na granici za druge svrhe.
Nezavisni monitoring postupanja policije prema migrantima i izbjeglicama na vanjskim granicama Europske unije jedan je od zahtjeva Pakta o migracijama i azilu Europske unije iz rujna prošle godine. Hrvatska je prva od država na vanjskim granicama Unije koja ga je uspostavila, iako se o potrebi takvog monitoring za Hrvatsku govori od 2018. godine.
