Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) utvrdilo je 23. juna izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) koji je jedan od zahtjeva Evropske komisije za dobijanje kandidatskog statusa, te druge tranše makrofinansijske pomoći EU.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je rekao da su on i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac glasali protiv predloženih izmjena i dopuna.
"Procjena je bila da je bolje da taj zakon ide u parlament, gdje postoji mogućnost da se kroz amandmane u oba doma sve usaglasi i dileme razriješe, nego da to držimo i dalje kao neusaglašen materijal Vijeća ministara", istakao je Tegeltija.
On kaže da su glasali protiv iz dva ključna razloga.
"Prije svega što postoje dijelovi ovog zakona koji VSTS-u daju ovlaštenja za koja on objektivno u ovom trenutku nema ni materijalne ni tehničke kapacitete i teško da će ih ikada moći obezbijediti s obzirom da te poslove koji mu se žele dodijeliti rade specijalizovane institucije unutar poreskih uprava, tužilaštava", naveo je Tegeltija i dodao da je njihov stav bio da VSTS teško može organizovati te službe.
Tegeltija je dodao da se nada da će se u parlamentarnoj proceduri shvatiti da je to dio koji ne treba da se nađe u zakonu.
"Ozbiljna rezerva postoji i u vezi sa Strategijom za reformu pravosuđa", rekao je Tegeltija, ocijenivši da treba pripremiti cjelovit paket zakona koji se tiču rada pravosuđa.
U osnovna pitanja koja su uređena u ovom prijedlogu zakona, a koja zahtijevaju hitno usvajanje, spada sljedeće: sukob interesa članova VSTS-a, izvještaji o imovini sudija i tužilaca, što uključuje i same članove VSTS-a te njihova provjera, osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTS-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune u vezi sa disciplinskim prekršajima i disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija i tužilaca.
Između ostalog, uvodi se obaveza sudija i tužilaca, odnosno članova VSTS-a da se izjasne, tj. izvijeste o svojoj imovini i interesima.
Izvještaj o imovini jedna je od konkretnih mjera za koju Venecijanska komisija Vijeća Evrope zahtijeva da bude “uspostavljena s ciljem borbe protiv korupcije u pravosuđu”.
Predloženim izmjenama i dopunama propisuje se da se za vrijeme trajanja mandata i godinu dana nakon isteka mandata članovi VSTS-a ne mogu prijavljivati niti biti birani na upražnjene pozicije u pravosuđu, uključujući mjesta u ustavnim sudovima entiteta, poziciju rukovodećeg državnog službenika u Kancelariji disciplinskog tužioca i Sekretarijatu VSTV.
Preciziraju se slučajevi prestanka mandata članova VSTS-a, utvrđuju situacije prema kojima se članovi VSTS-a razrješavaju dužnosti kao i postupak razrješenja, definišu situacije koje predstavljaju sukob interesa članova VSTS-a, utvrđuje da u postupku glasanja član VSTS-a ne može biti suzdržan, te se utvrđuje pravni lijek protiv odluka VSTS-a o imenovanju.
Pored navedenog, definiše se zabrana vršenja nespojivih dužnosti za sudije i tužioce, propisuje koje dodatne aktivnosti sudije i tužioci mogu obavljati, ograničenja u pogledu prihoda na osnovu dodatnih aktivnosti.
U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Parlamentarna skupština BiH trebala bi donijeti zakon o VSTS-u BiH koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
BiH je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU i još nema status kandidata.
