Povodom 10. godišnjice od donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci (22.12.2009.), koja nikada nije provedena kao ni više drugih presuda istog suda, otvorenim pismom su se obratili apelanti i članice Inicijative Građanke za ustavne promjene a pitanjem "Dokle".
Među njima i Azra Zornić za koju je Evropski sud utvrdio da je diskriminisana u izbornom procesu zato što se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine a ne kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi).
"To što sam svrstana u kategoriju 'ostali' me duboko vrijeđa i boli", kaže Azra Zornić u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
RSE: Vi ste dobili presudu Evropskog suda u kojoj je, za razliku od ostalih, zatražena izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva koje bi omogućilo pravo učešća svakog građanina na izborima. Ali, ta presuda iz 2014. godine nije provedena i nije ništa učinjeno na ustavnim promjenama. Kako to komentarišete danas?
Zornić: Ustav BiH je ustvari aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma koji nam je nametnut 1995. Od tada do danas je završeno i pravomoćno presuđeno više postupaka pred Evropskim sudom za ljudska prava ali država BiH nije otklonila diskriminaciju i implementirala presude. Očito je da ne postoji volja vladajućih stranaka da se to uradi, vjerovatno iz straha da ne izgube vlast koja im je važnija i od građana i od pstojnosti države BiH.
Kao rezultat svega toga imamo držanje građana kao talaca u stanju kolektivne međusobne netrpeljivosti. U situaciji kada nema stvarne opozicije, implementacija ovih presuda se ne dešava. Sve stranke su samo deklarativno za provođenje presuda i na riječima su protiv diskriminacije ali ni jedna nije poduzela korake da se to otkloni, uz činjenicu da vladajuće oligarhije koče provođenje presuda.
RSE: Iz teksta Vaše presude je očigledno da Evropski sud smatra kako se radi o problemu koji potiče iz samog Ustava BiH koji ne bi trebao davati posebna prava konstitutivnim narodima. Šta je bio osnov Vaše tužbe ovom sudu?
Zornić: Ono što sam ja tražila je građanski Ustav za BiH jer smo mi građani diskriminisani zato što nemamo pasivno biračko pravo. Sve nas koji ne pripadamo konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima još uvijek nazivaju "ostali". Žalosno je to i ne postoji niti jedan ustav u svijetu koji ima kategoriju ostali. Šta znači "ostali"? Zbog čega ja kao građanka ove države i rođena u ovom gradu kao i moji preci, zato što ne želimo da se opredjeljujemo za tzv. konstitutivne narode, niti za jednu etničku grupu, moramo biti građani drugog reda?
Mi smo taoci politike koja vlada od 1995. do danas. Ponižavajuće je i vjerujte da boli kad vas zovu "ostali".
Mi smo taoci politike koja vlada od 1995. godine do danas. Ponižavajuće je i vjerujte da boli kad vas zovu "ostali". Oni koji su se opredijelili da budu pripadnici nekog od konstitutivnih naroda imaju sva prava a mi koji se nacionalno ne izjašnjavamo, doživljavamo diskriminaciju u raznim sferama, nije to samo izborni proces.
Kad se popunjava aplikacija za posao u državnim institucijama, postoji rubrika nacionalnost – ako niste napisali da te Bošnjak, Hrvat ili Srbin, vaše šanse su mnogo manje da dobijete posao, od onih koji se tako izjašnjavaju. U svakom slučaju svi koji su svrstani u rubriku "ostali" kao da nikome ne pripadaju, kao da ih niko ne želi. Ponavljam, diskriminacija po osnovu toga što se neko ne izjašnjava nacionalno, zadire u sve sfere društvenog života, čak i u zdravstvo. Pasivno biračko pravo je jedno ali diskriminaciju, mi koje tako ružno zovu "ostali", osjećamo na svakom koraku i u svakom pogledu.
RSE: Vi ste se Sudu za ljudska prava obratili kao pojedinac ali, pretpostavljam da ste mislili i na sve druge koji su izloženi diskriminaciji zbog toga što ne pripadaju ni jednom konstitutivnom narodu ili ne žele da se tako izjasne?
Zornić: Ja se osjećam kao građanka države BiH na cijeloj njenoj teritoriji i samo to je za mene prihvatljivo a sve ostalo je diskriminacija. Nažalost, mi nemamo mogućnost da se izjasnimo po nazivu države, da smo Bosanci ili Hercegovci. Ja sam se žalila kao pojedinac ali u želji da se izborim za prava svih građana ove zemlje koji se osjećaju kao ja.
Jer, ako bismo dobili građanski Ustav, svi bi bili ravnopravni, bez obzira kako se opredjeljujemo i gdje nam je mjesto boravka. Sada Srbi iz Federacije BiH ne mogu se kandidovati za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta a to pravo je uskraćeno takođe Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske. Ta mjesta su prema Ustavu rezervisana za Srbe iz Republike Srpske, odnosno za Bošnjake i Hrvate iz Federacije. Građanski ustav. Ja samo to želim. I ništa više. A to bi se lako moglo postići.
RSE: Imate li prijedlog kako da se to uradi?
Zornić: Vrlo jednostavno. Trebalo bi u Ustavu da stoji da je BiH država svih njenih građanki i građana. Kad bi se provele presude koje je donio Evropski sud za ljudska prava, svi stanovnici BiH bi imali realne šanse da budu ravnopravni i da u svemu imaju jednaka prava. Samim tim, i u kandidovanju za najviše funkcije u državi Bosni i Hercegovini.
Facebook Forum