Vrhovni sud Hrvatske je na tragu nedavne odluke Suda Europske unije naložio Visokom trgovačkom sudu da iznova prosudi je li valutna klauzula kod kredita u švicarskim francima bila poštena. Sud Europske unije presudio je u jednom rumunjskom slučaju da nije bila poštena.
Što prije uđete u Europsku uniju, prije ćete riješiti svoje probleme, poručuju hrvatski korisnici tih kredita kolegama u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
U udruzi "Franak", koja okuplja korisnike kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima, slave.
Vrhovni sud Hrvatske ukinuo je dio presude Visokog trgovačkog suda oko kredita u "švicarcima" koji je bio nepovoljan za dužnike - oslobađajuću presudu za Sberbank za nezakonitu primjenu kamatnih stopa i oslobađajuću presudu za svih osam komercijalnih banaka za primjenu valutne klauzule u švicarskim francima i naložio ponavljanje postupka.
Aktivist udruge "Franak" Denis Smajo očekuje da bi odluka mogla biti donesena do proljeća.
"Banke mogu ponovno ići na Vrhovni sud, međutim, nema više izvođenja novih dokaza, nema novih argumenata. Sve je poznato i vrijeme se vrlo lako može skratiti. Svoj je stav zauzeo i Sud Europske unije. Tako da mislim da tu nema potrebe previše filozofirati", kaže Smajo.
Vrhovni sud Hrvatske presudio je identično kao Sud Europske unije (ECJ) u presudi C-186/16 gdje je u slučaju rumunjskog korisnika kredita u švicarskim francima presuđeno da je valutna klauzula nepoštena, jer korisnik u vrijeme sklapanja kredita nije znao sve što je banka kao stručnjak i profesionalac mogla znati kod ponude kredita.
Što sada Visoki trgovački sud mora utvrditi?
"Ako bi Visoki trgovački sud utvrdio da se radi o nepoštenoj klauzuli upravo zato što stranke nisu bile upozorene na rizike i posljedice sklapanja takvog posla, pa nisu mogle – kako to sud kaže – donijeti informiranu odluku u financijskom smislu, to bi značilo da bi se radilo o nepoštenoj klauzuli ugovora i da je takva klauzula onda ništetna", ističe odvjetnica udruge "Franak" Nicole Kwiatkowski.
Radi se oko 120.000 korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima i saborski zastupnik male oporbene stranke "Snaga" i aktivist udruge "Franak" Goran Aleksić procjenjuje da bi im banke trebale vratiti između 1,5 i 3 milijarde eura previše naplaćenih kamata i kamata na taj iznos.
"I banke neće zbog toga propasti jer one u Republici Hrvatskoj imaju debelu zaradu! Hrvatska je El Dorado za banke – one u ovom trenutku zarađuju 300 posto veće kamate u Hrvatskoj nego u Njemačkoj – za istu vrstu kredita! One su do sada nagomilale ekstraprofite, plasirale su taj novac, imaju puno novca i samo moraju vratiti ono što su nepošteno stekle. To je sve", ocjenjuje Aleksić.
- Ustavni sud Hrvatske o kreditima u 'švicarcima', korisnici zadovoljni
- 'Švajcarci' u sve većem dužničkom ropstvu
- Korisnici kredita u 'švajcarcima': Prevareni smo Dodikovom nagodbom
Goran Aleksić posebno naglašava da bez citirane presude Suda Europske unije ne bi bilo ni ove hrvatske presude.
"Mnogi ljudi prigovaraju protiv Europske unije, a da nismo ušli u Europsku uniju, ja ne znam bismo li mi doživjeli ovo što smo doživjeli. Dakle, Sud EU je jedno vrhunsko stručno pravno tijelo koje je omogućilo da se kod nas dogodi ovo što se dogodilo. Mi, u stvari, trebamo mijenjati sebe, a ne stalno govoriti protiv Europske unije. Mi smo problem, a ne Europska unija!", dodaje Aleksić.
Kako i građani Srbije i Bosne i Hercegovine imaju problema sa kreditima u švicarskim francima, Radio Slobodna Europa je zamolio Aleksića da im prenese – koja je pouka iz ovog hrvatskog slučaja. Bio je vrlo kratak i jasan.
"Što prije uđu u Europsku uniju, prije će riješiti svoje probleme", riječi su Aleksića.
U prvoj reakciji Hrvatska udruga banaka (HUB) očekuje da će Visoki trgovački sud u ponovljenom postupku potvrditi svoju presudu koju je donio ranije i tako potvrditi zakonitost upotrebe valutne klauzule u kod kredita u švicarskim francima.
Osam tuženih banaka su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Banka, Raiffeisenbank Austria, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP Banka, Société Générale – Splitska banka i Volksbanka.
Facebook Forum