Hrvatska je u roku uložila žalbu na odluku arbitraže sa mađarskim MOL-om oko upravljanja INOM, gdje nije prihvaćena hrvatska tvrdnja da je MOL upravljačka prava u INI stekao tako da je potkupio tadašnjeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Eksperti kažu kako konflikt sa Mađarima oko INE ne smije spriječiti Hrvatsku u suradnji sa Mađarima oko drugih energetskih projekata, pa i oko izgradnje LNG terminala za ukapljeni plin.
Hrvatska je Saveznom sudu u Lausannei u Švicarskoj podnijela tužbu kojom traži poništenje arbitraže koja je presudila da nema dokaza da je mađarski MOL stekao upravljačka prava u INI tako da je potkupio Ivu Sanadera, potvrdio je premijer Andrej Plenković.
„Riječ je argumentima koji su vrlo dobro potkrijepljeni prije svega procesno-pravnim razlozima.“
Eksperti međutim upozoravaju da Hrvatska i Mađarska imaju niz drugih zajedničkih interesa, i da konflikt oko INE ne bi trebao biti zapreka za suradnju na tim područjima.
„Mađarska ima interes dobavljati iračku naftu preko hrvatskog naftovoda Janaf, a kada Hrvatska izgradi kompresore na interkonekciji Donji Miholjac - Dravaszerdahelyji, Mađarska će i sa juga moći dobivati plin,“ kaže za naš program energetski stručnjak Igor Dekanić. „Hrvatskoj je pak u interesu da drugi koriste njenu infrastrukturu i za to plaćaju, a kada Hrvatska konačno izgradi LNG terminal, Mađarska će biti zainteresirana i za taj ukapljeni plin.“
LNG terminal na Jadranu ima i europsku dimenziju, jer bi doprinio diversifikaciji izvora opskrbe.
„Što se više diversificira u pogledu pravaca opskrbe energijom, to će Europa i Europska unija biti nezavisnija od političkih kriza koje mogu izbiti južnije ili istočnije od Europe i Europske unije. Sve su to doista argumenti u prilog teze da bi se Hrvatska doista morala potruditi da izgradnjom LNG terminala postane plinski 'hub' južne Europe, što nije upereno protiv mađarskih interesa. Mađari zajedno sa Austrijom izgrađuju sebe kao plinski 'hub' srednje Europe, i još jedan manji 'hub' na jugu Europe ne mora njima nužno proturječiti, nego upravo biti dobrodošao.“
Utoliko, kaže naš sugovornik, možda bi bilo pametno da Mađari INU sa svim njenim problemima prepuste Hrvatskoj, a da se suradnjom Hrvatske i Mađarske na drugim energetskim projektima izgradi politički most koji će premostiti i razlike nastale sukobom oko INE.
A i novi vjetrovi iz Sjedinjenih Država pušu u korist izgradnje terminala, smatra Igor Dekanić.
„Nova američka energetska politika koja će ići za umjerenijim tempom restrukturiranja u pravcu promjene strukture potrošnje - drugim riječima – ići u pravcu oživljavanja upotrebe i fosilnih goriva, može samo dati vjetar u leđa hrvatskim naporima za uspostavu plinskog 'huba' na jugu Europe.“
Naftni stručnjak Davor Štern u izjavi za naš program kaže da bi se umjesto izgradnje LNG terminala moglo u te svrhe iskoristiti plinska polja u sjevernom Jadranu, koja će za 3 godine biti iskorištena.
„Gore je cijela infrastruktura, platforme… Ispod je veliko skladište koje bi Europa mogla koristiti, samo mi ne znamo ništa prodati, pa ni to. Sa tih plinskih polja već ide jedan krak cijevi prema Puli, a drugi krak prema Italiji – to je što se tiče Europe i sigurnosti opskrbe.“
On vjeruje da MOL nije ušao u taj projekt jer bi bio izložen kritikama da ne obnavlja rafinerije po Hrvatskoj, što je bilo dogovoreno, a ulazi u novi projekt koji nije dogovoren.
