Politička 2016. godina u Crnoj Gori bila je obilježena Vladom izbornog povjerenja i parlamentarnim izborima iz kojih je proizašlo još veće političko nepovjerenje. U 2017. godini ključni izazovi za Crnu Goru će biti rješavanje političke i ekonomske krize, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, a biće razriješeno da li će Crna Gora biti i nova članica NATO alijanse.
Politički torbulentna 2016. godina će se nastaviti i u 2017. godini, jer je stanje uglavnom nepromjenjeno – Crna Gora je u političkom smislu podjeljeno društvo, ni jedna politička opcija nije tako snažna, jedan poslanik dijeli vlast i opoziciju. Političko nepovjerenje i politička kriza su pojačani i zbog izostanka sudskog i političkog epiloga navodnog državnog udara koji je pokušan na dan izbora, zbog čega opozicija ne priznaje rezultat izbora i bojkotuje rad parlamenta.
Prema riječima političkog analitičara Steva Muka takav politički ambijent će biti nastavljen i u 2017. godini: „Mislim da će politička 2017. godina biti takođe obilježena ovim naslijeđenim jazom povjerenja između vlasti i opozicije. A sa druge strane biće obilježena pokušajima Vlade da održi prilično krhki socijalni mir i naravno da dovrši ono što je strateški cilj, a to je proces učlanjenja Crne Gore u NATO. U okviru parlamenta, većina koja će pored partija vlasti, vjerovatno uključiti i dvije partije iz opozicije.“
Kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, najviše se očekuje od Specijalnog tužilaštva koje je u 2016. godini uglavnom očistilo prijestonicu turizma Budvu. Međutim, ista efikasnost, prema riječima Steva Muka, se očekuje i u drugim gradovima, drugim nivoima vlasti.
„Javnost jednostavno očekuje od Specijalnog tužilaštva da se ne zaustavi na jednom gradu i na jednoj političkoj porodici, već da se prema svim počiniocima krivičnih djela, bili oni u drugim gradovima, u drugim partijama, na drugim mjestima javne administracije. ponaša na isti način. Osim svih ovih okolnosti o kojima govorim postoji i cijeli jedan niz različitih institucionalnih pritisaka na samo Specijalno tužilaštvo i nekih naslijeđenih ograničenja. Ali ja vjerujem da je i dalje, kao što je sama Evropska komisija navela, da Crna Gora mora ponuditi održive rezultate i efikasne istrage u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, što znači da t još uvjek na žalost nemamo“, kaže Muk.
Kada je riječ o ekonomiji situacija nije ništa bolja. Budžet za 2017. godinu i najavljeni rezovi majkama sa troje i više djece, djelimično ukidanje dječijeg dodatka, pokazuju da je ekonomska situacija veoma kritična, kaže novinar nedjeljnika „Monitor“ Zoran Radulović:
„Jer da nije kritično, ne vidim drugog razloga zbog koga bi se neka vlast usudila da od usta uzima majkama, da oduzima djeci, da smanjuje izdatke za kulturu, obrazovanje i zdravstvo. I na ličnom i na društvenom planu glavni izazov biće preživjeti sljedeću godinu. Recimo, u najavi budžeta imamo tvrdnju da će vlast uraditi sve što je u njenoj moći da institucije nesmetano funkcionišu. Ako smo u situaciji da se postavlja pitanje mogu li institucije nesmetano funkcionisati ili ne, ako smo u situaciji da uskratimo 25.000 porodica sa najnižim kućnim budžetima za 300 do 600 eura godišnje, onda je naša perspektiva vrlo loša“.
Radulović smatra da su nova zaduženja države neminovna ali postavlja pitanje gdje će otići taj novac, u tekuću potrošnju ili za podršku realnoj ekonomiji.
„Već smo ušli u tu dinamiku da se Crna Gora zadužuje brzinom od jedan do jedan i po milion eura dnevno. Što je za naše gabarite izuzetno veliki novac. Tako da će vlasti pokušavati da se zadužuju dok je to moguće. Već im je jasno da je na međunarodnom tržištu to sve teže izvodljivo tako da će se oni sve češće okretati pozajmicama od ovdašnjih banaka. Ali onda taj novac ne dobija privreda, ni mali preduzetnici niti fizička lica. Odnosno taj novac ne služi za bilo kakve ekonomske boljitke. Tako da se na taj način ekonomski problemi samo produbljuju“, kaže Radulović.
Da bi prevazišle podjele u Crnoj Gori, podsjetimo, premijer Duško Marković je nagovijestio mogućnost političkog kompromisa. Njegovo je očekivanje da upravo taj termin obilježi 2017. godinu: „Vjerujem d je traganje za komprimisom u prevazilaženju unutrašnjih podjela u crnogorskom društvu, uslov svih uslova za našu sigurnu, stabilnu i prospreritetnu budućnost“, rekao je premijer.
Facebook Forum