Usred velikog negodovanja brojnih građana, dijela nevladinog sektora i opozicije zbog vladinog plana sanacije javnih finansija čiji se teret, skoro isključivo, prebacuje na najširi sloj građana i pojedine socijalne kategorije, premijer Duško Marković je obavijestio javnost da se sadašnji, privilegovan status domaćih "biznismena" neće promijeniti, kao i da se ne radi ni o kakvim tajkunima, već o "biznis eliti".
Iako u međunarodnoj komunikaciji, pojam "tajkun" ima široko značenje – bogata, moćna osoba u biznisu, odnosno, određenoj industriji – premijer Duško Marković je, tokom sinoćnjeg, tradicionalnog novogodišnjeg prijema iskazao stav da taj izraz nije dovoljno dobar za domaće biznismene. Pored toga, Marković je izrekao i tvrdnje koje zahtijevaju analizu.
"Populistički i demagoški, takvi se nazivaju tajkunima, a zapravo, riječ je o biznis eliti kakvu, uostalom, imaju sve razvijene države. Ako su oni uspješni, to znači više radnih mjesta, bolje plate i puniju državnu kasu", ustvrdio je premijer.
Iskustvo Crne Gore nije pokazalo da uspjeh biznismena automatski znači i korist za društvo.
Tokom dvadeset godina tranzicije mali broj pojedinaca je postajao sve bogatiji, dok je životni standard građana bio sve niži. Zanimljiva je i argumentacija da "biznis elite" imaju sve razvijene države, od kojih je Crna Gora, po svim ekonomskim parametrima, veoma daleko.
Na kraju, Marković pojmu "tajkun" daje isključivo negativnu konotaciju i kaže da je pravi izraz "biznis elita".
Skica za portret uspješnog biznismena
Govoreći o "biznis eliti", ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže da je ona, generalno, poželjna.
"Ne treba biti protiv biznis elite koje stvaraju pozitivan rezultat, koje plaćaju obaveze prema državi i društvu i koje zapošljavaju određen broj ljudi. Dobro je da imamo što više takvih ljudi", kaže Lekić koji je odgovorio i na pitanje – da li domaći biznismeni spadaju u kategoriju koja se može nazvati "biznis elitom".
"Dovoljno je pogledati te firme koje su ostvarile neki pozitivan rezultat i uspjeh i u kakvim su odnosima sa vladajućom elitom – rodbinskim, kumovskim, prijateljskim... To je, očigledno, naša bolest. Da li je to u vezi sa korupcijom, nepotizmom ili neke druge kategorije, teško je reći. Činjenica je da određeni ljudi imaju prolaz na tenderima i prave informacije u pravo vrijeme", kaže Lekić.
Zamjenik direkora nevladine organizacije MANS Dejan Milovac svrstavanje domaćih biznismena pod pojam "biznis elita" smatra svojevrsnim šamarom građanima.
"Sama kvalifikacija da se svi domaći i strani investitori koji su uz pomoć Vlade, organizovanog kriminala... veoma doprinijeli da se crnogorska ekonomija nađe u sadašnjem stanju nazivaju "biznis elitom" je, prije svega, šamar svim građanima koji ovih dana na ulici pokušavaju da ostvare neko svoje pravo, ali i svima koji su vladinu politiku prepoznali kao štetnu", smatra Milovac.
Argumentujući stav da se pojedinci koji su prethodnih godina u Crnoj Gori stekli veliko bogatstvo ne mogu nazivati "biznis elitom", Milovac crta skicu za portret domaćeg "uspješnog biznismena".
"To je profil investitora kao što su Veselin Barović i Dragan Brković – takozvani pobjednici tranzicije koji su zahvaljujući više nego dobrim vezama u vlasti i prijateljstvu sa doskorašnjim premijerom Milom Đukanovićem koji to nikada nije krio, uspjeli da dođu do ključnih resursa ove zemlje i da ih neštedimice koriste. Sve troškove privatizacije plaćane su izdašnim dotacijama iz budžeta, odnosno, džepova građana. Ti paraziti na državnom budžetu su iskoristili političku podršku da za sebe ostvare enormne profite, a da građane i prije svega, radnike ostave bez radnih mjesta i bilo kakve sigurnosti", rekao je Milovac.
Facebook Forum