Najnoviji rezultati istraživanja javnog mnjenja o rejtingu partija koje je realizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) govore da je podrška vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista na istorijskom minimumu.
Vrlo je vjerovatno da su tome doprinijele Vladine mjere fiskalne konsolidacije čiji će teret podnijeti najširi sloj građana čiji životni standard je i bez toga veoma nizak, a ozbiljan udarac će pretrpjeti i socijalne kategorije.
Izrazi nezadovoljstva putem medija prijete da prerastu u talas uličnih protesta.
Nezadovoljni nakon sastanka sa premijerom Duškom Markovićem koji je sazvan upravo zbog mjera fiskalne konsolidacije, predstavnici Unije slobodnih sindikata su obavijestili javnost da je odgovor premijera bio da Vlada ne može da odustane od predloženih mjera, te da će oni, zbog toga, u naredna dva dana saopštiti datum i mjesto protesta.
„Naš stav je da se teret krize ne može prebacivati samo na zaposlene i najranjiviji dio stanovništva, što se radi godinama, odnosno, da je vrijeme da se oporezuje bogatstvo i luksuz", rekao je generalni sekretar Unije, Srđa Keković nakon sastanka sa premijerom.
„Teško da ćemo približiti stavove. Zato će Unija slobodnih sindikata, narednih dana zakazati protest da bi poručili Vladi da ove mjere mora da promijeni“, rekao je Keković.
Prema Vladinim podacima, javni dug Crne Gore je, već krajem 2015. godine, dostigao 2.36 milijardi evra, što je skoro 66 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Međutim, iz kabineta bivšeg premijera Mila Đukanovića je ocijenjeno da nivo duga nije zabrinjavajuć "u kontekstu prezaduženosti mnogih zemalja u Evropi".
"Pravo pitanje je - da li se zaduživanje koristi za tekuću potrošnju koja nikada nije bila dominantna, ili za kapitalnu potrošnju", rekao je tada Đukanović.
Iako se prilikom zaduživanja iz Vlade neprestano objašnjavalo da će se pozajmljenim novcem podstaći rast BDP-a i tako sprječavati rast duga, činjenica je da se to nije desilo.
Na neophodnost stabilizacije javnih finansija, ukazuje i Evropska komisija.
Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje, Johanes Han je prije nekoliko dana ponovio upozorenje koje sa stranih adresa stižu već duže vrijeme.
„U proteklih pet godina je došlo do naglog rasta duga Crne Gore od skoro 40 posto i time se morate pozabaviti“, sugerisao je Han.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je još novembra 2015. predložio Vladi set novih mjera fiskalne konsolidacije do 2025. godine, među kojima su: privremeno zamrzavanje zarada u javnom sektoru i penzija, povećanje poreza za turizam i ukidanje PDV izuzeća kako bi se javni dug spustio ispod mastrihtskog praga od 60 posto BDP-a do kraja 2025. godine.
Međutim, Vlada Crne Gore ne samo da to nije prihvatila, već je uradila suprotno.
Funkcionerima su proljetos povećane plate, a hotelima sa pet zvjezdica je smanjen PDV.
Funkcionerske plate koje su tada povećane za pedesetak posto, sada se smanjuju za osam, ali se zato naknade za majke sa troje i više djece smanjuje za 25 posto, a ukida se i dječiji dodatak, za sada, do 2018. godine.
Premijer Duško Marković, uprkos brojnim negativnim reakcijama, ne odgovara na javno postavljena pitanja - zašto se ne poveća naplata potraživanja od poreskih dužnika, zašto se hoteli sa pet zvjezdica oslobađaju dijela PDV-a, zašto se umjesto zahvatanja od najsiromašnijih ne poveća oporezivanje bogatih.
„Opredjeljenje Vlade da ide ovim putem bi trebalo da bude pozdravljeno. Da ovo nijesmo uradili, pitanje je – da li bi mogli da isplaćujemo penzije i plate u javnom sektoru“, rekao je Marković.
U Crnoj Gori, zbog očigledno velikih teškoća u punjenju budžeta, niko ne spori potrebu za stabilizacijom javnih finansija. Međutim, veliki dio civilnog sektora i opozicija kritikuju Vladinu dugogodišnju praksu prebacivanja tereta na finansijski iscpljeno stanovništvo.
Žene koje su od prije nekoliko mjeseci korisnice naknada za majke sa troje i više djece su naročito pogođene najavom da će im primanja biti smanjena, pa su za petak već zakazale javne proteste u Bijelom Polju i Rožajama odakle je i Vasvija Košuta koja je za RSE rekla da će od poslanika tražiti da ne glasaju za Vladin Predlog.
„U porodici niko nije zapošljen. Primam 190 eura. Nama to mnogo znači. Od toga živimo i kupujemo ljekove kojih nema u državnoj, pa moramo da ih nabavljamo u privatnoj apoteci. Prvo se uzelo nama – sirotinji, valjda zato što ovi bogati ne daju. Njima povećaju plate za 200 eura, a skidaju im osam posto. Nama skidaju 25 eura. Taj novac nam mnogo znači. Od toga živimo, hranimo se, liječimo, plaćamo struju... Ni to nam nije dovoljno, a ne da nam još od toga uzimaju“, kaže Rožajka, Vasvija Košuta.
Facebook Forum