Mada se već duže iz tzv. hrvatske komponente okupljene uglavnom oko Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) čuju konstantne optužbe na račun neravnopravnosti Hrvata u BiH, te poziva na preustroj Bosne i Hercegovine, taj glas nikada nije bio jači kao u posljednje vrijeme.
Priča o mogućem trećem entitetu, polako se okrenula prizivanju Herceg-Bosne, ratne tvorevine bosanskih Hrvata. Priča je već mjesecima izašla iz kuloara i krugova koji su okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u javni prostor. Tako je predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH, Božo Ljubić, jasno kazao ono o čemu se desetljećima malo ko javno usudio reći – Herceg-Bosna postoji kroz zakone i javna preduzeća.
Konačno, Herceg-Bosna i danas živi u mnogim zakonima i javnim poduzećima i kao pravna i politička činjenica. Četvrtina stoljeća nije bila dovoljna da se prevaziđe ono što je trebalo ostati u prošlosti i to ne baš slavnoj – smatra Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu.
"Na žalost, ovdje se ni nakon 25 godina nije ništa promijenilo svi slave svoje pobjede pa tako i Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH) i njegov tim slave tobože hrvatske pobjede. Iako, iz moje prespektive Herceg-Bosna je koštala najviše Hrvate ove zemlje, doduše i ovu zemlju. I ne samo ona, koštale su i druge tvorevine i filozofije koje su se razvijale početkom devedesetih", ocjenjuje Kukić.
Za izmjene unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine svakako je potrebna unutrašnja saglasnost. Svjestan je toga i član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Ipak, ako nema jednakopravnosti i rješenja na pitanje ima li onda trećeg entiteta svojevremeno je kazao:
"Četvrti, treći, prvi – sasvim je svejedno, ali to nije jedino rješenje."
Delegat Hrvatske seljačke stranke u Domu naroda BiH, Mario Karamatić, ipak je bio eksplicitniji u svojim izjavama.
"Mi smo nakon završetka rata vašingtonskim i Dejtonskim sporazumom unijeli HZHB (Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne) u Federaciju BiH, međutim, Hrvati definitivno nisu zadovoljni i nisu ravnopravni unutar Federacije BiH i, ukoliko se odnos naših partnera s druge strane ne promijeni, mi ćemo aktivirati članak 60 bečke Konvencije o međunarodnim sporazumima koji jasno kaže da, ukoliko jedna strana prekrši međunarodni sporazum, druga ili druge strane imaju pravo izaći iz njega i vratiti se na prijašnje stanje, u ovom slučaju na Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu", tvrdi Karamatić.
Podršku u svojima nastojanjima da se reorganizira Federacija Bosne i Hercegovine, Čović je našao u Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske (RS).
S druge strane, za Bošnjake revizionističke težnje su neprihvatljive. Čovićev partner kako koalicioni tako i u predsjedničkoj fotelji, Bakir Izetbegović, za hrvatski "Večernji list" kazao je kako je ta tvorevina pokvarila odnos Bošnjaka i Hrvata, a zbog stvaranja paradržave svi su pretrpjeli ogromne štete.
Hrvati su, dodao je Izetbegović, bili najveća žrtva Herceg-Bosne.
Nisu samo bili već su i danas, ali na drugačiji način.
"Otkako je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju, bosanskohercegovački Hrvati još masovnije odlaze iz svoje domovine, i to baš iz onih mjesta i gradova gdje nisu 'majorizirani'. Proces koji je započeo na političkom i kulturnom području - nijekanjem povijesti, identitarnih, kulturalnih i etničkih specifičnosti bosanskohercegovačkih Hrvata za potrebe politike 'matične domovine', 'integralnog hrvatstva' i Herceg-Bosne, a koji je u ratu ostvarivan 'humanim preseljenjem', posljednjih se godina, čini se, dovršava na socijalnom području", svojevremeno je za RSE opisao fra Drago Bojić, publicist i direktor Internacionalnog Multireligijskog Interkulturnog Centra - IMIC "Zajedno".
"Dok Hrvati odlaze, njihovi 'legalni i legitimni' predstavnici i oni koji ih podržavaju i dalje narodom manipuliraju pričom o 'nacionalnoj ugroženosti', obećavajući im spas u trećem entitetu", riječi su Bojića.
Iako Hrvatska zvanično ima intencije pomoći Bosni i Hercegovini da se integrira u EU, stavovi pojedinih političara više su no jasni, pa idu i dotle da se javno govori o parčanju BiH, poput stavova koje je nedavno iznio i lider Socijaldemokratske partije u Hrvatskoj (SDP) Zoran Milanović.
No, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, ne smatra za Hrvate u BiH dobrom namjeru oživljavanja Herceg-Bosne.
"To bi marginaliziralo Hrvate, tako da bi se pretvorili u nacionalnu manjinu, što mnogi ne razumiju", navodi Mesić.
Ipak, radi se o ratnoj strukturi čiji su lideri u Hagu osuđeni zbog ratnih zločina na ukupno 111 godina zatvora.
"Bez Herceg-Bosne ne bi bilo ni BiH"
Nizom političkih manifestacija, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora BiH, u Mostaru i Grudama se obilježava 25. godišnjica od osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja je kasnije prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.
U Grudama, gdje je 1991. godine proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, položeno je cvijeće na grob prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Mate Bobana, a održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća Grude.
VIDEO: Stvaranje Herceg-Bosne
U Mostaru je u podne održano okupljanje nekadašnjih ministara iz sastava Vlade samoproglašene Herceg-Bosne, koja je ugašena nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Sa skupa je odaslano pozdravno pismo članovima Vlade Herceg-Bosne, koji se nalaze u Haškom, te u pritvoru u Zagrebu.
U pismu se, koje je pročitao član ratne vlasti Herceg-Bosne Željko Obradović, između ostalog navodi: "Smatramo da su ključne inkriminacije iz optužnice protiv vas, a prije svega inkriminacija udruženog zločinačkog poduhvata, činjenično potpuno neutemeljene. One u krajnjoj instanci impliciraju krivnju čitavog hrvatskog naroda zbog samoorganizirane obrane".
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Vlado Šoljić izrazio je čuđenje zbog čega je o Herceg-Bosni stvorena loša slika u javnosti, ustvrdivši da bez Herceg-Bosne ne bi bilo ni BiH.
"Hrvati su ti koji su presudili na Skupštini, kada je donošena odluka o neovisnosti BiH. Drugi put Hrvati su presudili na referendumu, jer su u najvećem broju i najvećem postotku izašli na referendum. I treći put, Hrvati su stali u obranu BiH i obranili i ovaj grad", ustvrdio je Šoljić.
Glavno vijeće HNS-a: Pristupiti razgovorima o preuređenju BiH
U Mostaru je tokom poslijepodneva održana posebna sjednica Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, u povodu obilježavanja 25 godina od osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, Božo Ljubić izjavio je na pres-konferenciji nakon sjednice kako su Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatska Republika Hecreg-Bosna bili legitiman i legalan oblik organiziranja, na prostorima gdje su Hrvati bili većina, s ciljem organiziranja civilnog života i odbrane i hrvatskih područja, ali i BiH.
Ljubić je pozvao da se BiH preuredi na način da i hrvatski narod bude jednakopravan sa druga dva konstitutivna naroda.
"Pozivamo legitimne predstavnike druga dva naroda, srpskog i bošnjačkog, da pristupimo u dobroj vjeri i iskreno, razgovorima koji će konačno BiH učiniti stabilnom, funkcionalnom i prosperitetnom, a ona to može biti samo ako je ostvarena jednakopravnost njena tri konstitutivna naroda", rekao je Ljubić.
Voditelj Odjela za kulturu, medije i sport HNS-a, Ivan Vukoja kazao je kako je HNS usvojio model transformacije javnog RTV-sistema BiH, za kojeg je kazao da je trenutno u nezadovoljavajućem stanju po više kriterija, među kojima su i problemi sa finansiranjem.
On je kazao da posebno brine činjenica da hrvatski narod unutar postojećeg sistema nije mogao zadovoljiti i ispuniti pravo koje mu Ustav dodjeljuje, da ima vlastiti RTV-servis na hrvatskom jeziku.
Vukoja je kazao da su u HNS-u napravili model transformacije javnog RTV-sistema, unutar kojeg bi bio uključen i kanal na hrvatskom jeziku. Smatra da je taj prijedlog integrativni i zasnovan je na principu konstitutivnosti naroda, jer je BiH država tri konstitutivna naroda, te uređenje javnog RTV-sistema treba odražavati tu osnovnu složenost bh. društva i države.
"U svim drugim, sličnim državama ovakvog oblika složenosti, kao što su Belgija i Švicarska, model ustroja javne televizije prati nacionalni, odnosno jezični kriterij i servisi unutar tog javnog sustava su zapravo servisi koji se baziraju na narodima, odnosno na jezicima", kazao je Ivan Vukoja.
Inače, oko 17 sati i 30 minuta, u povodu obilježavanja 25 godina od osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna upriličen je i vatromet na vrhu brda Hum iznad Mostara, gdje se nalazi 33 metra visoki križ, postavljen 2000. godine.
I predstavnici Vlade RH položili cvijeće
Nešto prije 18 sati, na spomen-obilježju ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, na Trgu hrvatskih velikana, predratnom mostarskom Rondou, upriličeno je polaganje cvijeća i paljenje svijeća brojnih hrvatskih delegacija, uključujući i predstavnike Vlade Republike Hrvatske.
Potom je u velikoj sali HD Herceg Stjepan Kosača održana svečana akademija u povodu 25 godina od osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Dragan Čović, uoči svečane akademije, izjavio je novinarima da treba biti ponosan na vrijeme kada je osnivana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
"Kada pogledate danas popis stanovništva, tamo gdje nismo imali takvu organizaciju, danas nema uopće Hrvata ili su ostali u zanemarivom broju", kazao je Čović.
On je poručio kako će to ohrabriti da se konačno otvori rasprava i kako je krajnje vrijeme da se riješi pitanje unutrašnjih odnosa u BiH.
"Da nije bilo Herceg-Bosne, Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Hrvatske Republike Herceg-Bosne, siguran sam da mi danas ne bi bili ovdje", dodao je Dragan Čović.
Zastave Herceg-Bosne u Mostaru
Ranije danas su u tzv. zapadnom dijelu Mostara, koji je tokom rata bio pod kontrolom hrvatskih vlasti, na nekim od glavnih saobraćajnica osvanule su zastave Herceg-Bosne i zastave Republike Hrvatske. Za sada nema informacija ko je te zastave postavio i po čijem nalogu.
Treba podsjetiti da su 2013. godine, pred Haškim tribunalom, nepravomoćno osuđeni šesterica vojnih i političkih lidera Herceg-Bosne: premijer Jadranko Prlić, ministar odbrane, Bruno Stojić, zapovjednik Vojne policije HVO-a, Valentin Ćorić, vojni zapovjednik HVO-a, Milivoj Petković, takođe zapovjednik HVO-a, Slobodan Praljak, te oficir za vezu sa UN-om, Berislav Pušić.
Oni su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, a utvrđen je i međunarodni karakter sukoba, zbog prisustva Hrvatske vojske, za zločine nad Bošnjacima Mostara i Hercegovine tokom 1993. i 1994. godine.
U okviru večerašnjeg programa promovirana je i knjiga haškog optuženika Valentina Ćotrića, pod naslovom "Pomet u glavu".
Nekadašnji vojni i politički čelnici Herceg-Bosne nisu jedini koji su osuđeni u Hagu. Tu su, među ostalim, i nekadašnji predsjednik HDZ-a BiH, Darijo Kordić, nekoliko niže rangiranih časnika i vojnika, ali i zapovjednik Kažnjeničke bojne, Mladen Naletilić Tuta, te jedan od njegovih zamjenika, Vinko Martinović Štela. Martinović je ovih dana pred sudom u Zagrebu osuđen i za ubistvo jedne Bošnjakinje u tzv. zapadnom dijelu Mostara, nakon rata, 1996. godine.
Facebook Forum