Veliki jubilej 'zaključane' kulture: 125 godina Zemaljskog muzeja

Preživio je smjene carstva i vlâda, oba svjetska, kao i rat devedesetih godina prošlog vijeka, i nikad se nije našao u situaciji kao sada. Da nije onako kako jeste, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas bi otvorenih vrata obilježio 125 godina rada.

Međutim, dugogodišnje neriješen pravni status i manjak finansijskih sredstva za redovnu djelatnost primorao je menadžment ove institucije da skoro četiri mjeseca Muzej drži pod ključem.

Osnivajući Zemaljski muzej 1888. godine, vlada Austro-Ugarske Monarhije je imala vizionarsku svijest - za razliku od današnjih bh. političara. I dok oni još ne prepoznaju značaj ove institucije, intelektualaci iz cijeloga svijeta, okupljeni preko platforme Culture Shut Down (Gašenje kulture), odlučili su djelovati. Na 125-ogodišnjicu Zemaljskog muzeja, u međunarodnoj akciji „Dan Solidarnosti Muzeja“, pozivaju rukovodioce galerija i muzeja širom svijeta da četvrtog marta obilježe pola godine od zatvaranje najstarije muzejske institucije u Bosni i Hercegovini.

„Javni poziv ide na oko 2.000 adresa lično. Tražimo od ljudi da nam se priključe, nakon čega bih im ja poslala jednu barikadnu traku, kojom onda trebaju da simbolično prekriže jedan važan umjetnički eksponat u njihovom muzeju i pošalju nam tu fotografiju. Sve te slike ćemo sakupiti i podijeliti svim ovim institucijama. Od toga se može napraviti jedna velika globalna izložba. Moramo i dalje širiti svijest i napraviti internacionalni pritisak da se ovaj problem konačno riješi“, kaže za RSE inicijatorka platforme Azra Akšamija.

Četiri miliona eksponata iz oblasti arheologije, etnologije i prirodnih nauka, koje baštini Zemaljski muzej BiH, svjedoče o postojanosti bosanskohercegovačke države i njenih naroda. Ipak, ova činjenica i dalje ne prolazi kod ovdašnjih donosilaca odluka, navodi predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća u BiH (ICOM) i kustosica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Sarita Vujković:

„Političke strukture ne da ne vode računa, već nemaju svijest koliko kultura svima nama može da pomogne u ovako teškoj situaciji jer nas predstavlja u svijetu i govori o nama samima. Mislim da politika koja je vođena prema Zemaljskom muzeju može da pogodi bilo koju instituciju u ovoj zemlji. Svi koji radimo ovaj posao treba da se zamislimo nad tom činjenicom.“

Već sada se osjećaju posljedice zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH, kaže direktor mostarskog Muzeja Hercegovine Asim Krhan.

„Mi uposlenici muzeja u drugim bh. gradovima osjećamo posljedice zatvaranja tog muzeja zato što su najjači kadrovi iz muzejske djelatnosti upravo u Zemaljskom muzeju. Razni projekti koje zajednički radimo su obustavljeni. Konkretno, nedostaje rad preparatorsko-konzervatorske radionice. Ne možete se upustiti u neki veći zahvat iz ove oblasti, a da niste zajedno sa Zemaljskim muzejom“, pojašnjava Krhan.

Istaknuti kipar iz Mostara Florijan Mićković za RSE kaže da je tretman države prema Zemaljskom muzeju odraz današnjeg bh. društva.

„Ja sam obišao, vjerujte, svijet. Izlagao sam svugdje. Ja ne razumijem neke naše ljude, a znam ih prilično dobro - jer ja imam dosta godina. A da je po mome, onom filmskom festivalu, koji se održava u Sarajevu i dovodi imena iz svijeta filma, ja bih mu prepolovio sredstva, pa dao da žive naše institucije kulture, koje trebaju da krase Bosnu i Hercegovinu“, smatra Mićković.

Azra Akšamija ističe da je gašenju najstarijeg muzeja u Bosni i Hercegovini kumovala politička, a ne finansijska kriza. Administracija isušuje, kaže ona, i ono malo novca iz državne kase.

„Tristo je ministara na različitim razinama i svaki ima svoj skup pomoćnika, plaćenih savjetnika, vozača, putnih i drugih troškova. Dio državnog budžeta koji je potreban za finansiranje Zemaljskog muzeja BiH, Umjetničke galerije BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH je vrlo skroman u poređenju s ovim troškovima. Nažalost, kulturne institucije su postale taoci nepromišljene nacionalističke politike, a takva ugrožava budućnost zemlje.“

Nerješavanje pravnog, a time i finansijskog statusa Muzeja je složen problem, navodi Asim Krhan:

„Sve ono što predstavlja Bosnu i Hercegovinu u njenom hiljadugodišnjem identitetu, poput Zemaljskog muzeja, dijeli sudbinu ovog muzeja. I pluralni identitet, koji je bio prva prepoznanica Bosne i Hercegovine, se na ciljan način guši.“

Institucijama kulture koje su do rata imale status državnih. najprije treba naći privremeno finansijsko rješenje da bi se okončalo trenutno propadanje njihovih eksponata, a potom tražiti i dugoročna rješenja.

„Mislim da se tu, zaista, ne radi ni o kakvom nacionalnom koncenzusu zato što ta institucija sve to nadilazi. U narednom periodu treba da se pronađe više rješenja. Zemaljskom muzeju nije bitno ko ga finansira, već da se ta institucija finansira, jer sve ono što Muzej sadrži treba da bude kapital svim narodima koji tamo mogu da čuvaju baštinu i da se pozivaju na nju“, zaključuje predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća u BiH Sarita Vujković.