Trinaesti je dan od zatvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, najstarije kulturno-naučne ustanove u ovoj zemlji. Umjesto da muzej domaćim i inostranim posjetiocima nudi upoznavanje sa bosanskohercegovačkom baštinom, ispred ulaza unakrsno postavljene daske sa natpisom „Zatvoreno“ govore suprotno. Manjak političke volje i odgovornosti u rješavanju pravnog statusa muzeja, podcrtavaju činjenicu da neka pitanja od državnog značaja teško nalaze put ka agendama bh. vlasti.
Otkako je Muzej zatvorio svoja vrata 4. oktobra, ništa se nije promijenilo. Ulaz je i dalje daskama zabarikadiran. Vrijedna kolekcija od oko 4 miliona eksponata trenutno nije ugrožena - jer kustosi organizuju dežuru, kaže za RSE direktor Muzeja Adnan Busuladžić.
„Mi smo zaključali Muzej i obavijestili policiju da preuzme obezbjeđenje objekta, a ključ je kod nas. Nadzor stručnih službi, konzervatora i kustosa nad kolekcijama je permanentan i on se i dalje obavlja, naravno u reduciranom obliku. Mi smo to dali na Sud BiH, tužili smo državu, odnosno Vijeće ministara zbog nerješavanja osnivačkih prava. Proces je sad u toku - i to je očito jedina opcija koja će iznaći neko rješenje“, kaže Busuladžić.
Sada je država kulturno obezglavljena, jer je institucija koja baštini naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine zatvorila svoja vrata. Stoga Busuladžić ističe da je nerješavanje pravnog statusa Zemaljskog muzeja BiH političko pitanje.
„Iz Banje Luke je drugi koncept, oni ne žele apsolutno ništa na državnom nivou. S druge strane imate u Federaciji načelnu podršku, međutim nikakvi konkretni razgovori, pogotovo što je to prepušteno na nivoe zamjenika, pomoćnika, osoba koje generalno ne kažem da su loše, ali očito nemaju kapacitete da to mogu iznijeti, niti zaokružiti cijelu priču“, navodi on.
"Sramite se"
Tokom 124-ogodišnjeg postojanja Zemaljski muzej svjedočio je brojnim historijskim događajima. Preživio je oba svjetska rata, pa i posljednji rat u Bosni i Hercegovini. Međutim, presudio mu je poslijeratni period - jer već 17 godina nema definisan pravni i finansijski status, kaže historičar Enver Imamović. Ovaj profesor emeritus je od 1992. do 1996. obnašao funkciju ratnog direktora Muzeja.
„Tokom rata četiri godine kada narod nije imao šta jesti, vjerujte u takvoj siatuaciji više je bilo brige za Muzej, ne samo od onovremenih zvaničnih političara nego od građana koji su dolazili da pitaju:’Profesore, šta treba, kako možemo pomoći?’ Vi znate da Muzej ima ogromne eksponate od tekstila, od drveta i to je sve propadalo jer nismo imali odgovarajuću zaštitu. Oni su nam donosili ono što je trebalo da ih zaštitimo - tolika je bila briga. A danas da doživimo tu opću sramotu. Ispred vrata stoji ogroman pano: Sramite se, to je upućeno našim političarima, A da nikad ni s jedne strane nema reakcije niti su se upitali, niti su se ’počešali’ za ovo što se dešava. To je zato što, nažalost, imamo takve političare koji apsolutno ne zavrijeđuju da budu na čelu naroda“, ističe Imamović.
Odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke, kao i botanički vrt Zemaljskog muzeja uistinu baštine neprocjenjivu građu bosanskohercegovačke kulture.
Tu je i najvrijedniji artefakt - Sarajevska hagada. New York Times je vrijednost ovog srednjovjekovnog jevrejskog kodeksa procijenio na čak 700 miliona dolara.
Muzej je međunarodno poznat i zbog arhitektonskog zdanja čiji je autor čuveni češki arhiteka Karlo Paržik.
U konačnici, šta o zatvaranju Muzeja kažu građani:
Otkako je Muzej zatvorio svoja vrata 4. oktobra, ništa se nije promijenilo. Ulaz je i dalje daskama zabarikadiran. Vrijedna kolekcija od oko 4 miliona eksponata trenutno nije ugrožena - jer kustosi organizuju dežuru, kaže za RSE direktor Muzeja Adnan Busuladžić.
„Mi smo zaključali Muzej i obavijestili policiju da preuzme obezbjeđenje objekta, a ključ je kod nas. Nadzor stručnih službi, konzervatora i kustosa nad kolekcijama je permanentan i on se i dalje obavlja, naravno u reduciranom obliku. Mi smo to dali na Sud BiH, tužili smo državu, odnosno Vijeće ministara zbog nerješavanja osnivačkih prava. Proces je sad u toku - i to je očito jedina opcija koja će iznaći neko rješenje“, kaže Busuladžić.
Sada je država kulturno obezglavljena, jer je institucija koja baštini naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine zatvorila svoja vrata. Stoga Busuladžić ističe da je nerješavanje pravnog statusa Zemaljskog muzeja BiH političko pitanje.
„Iz Banje Luke je drugi koncept, oni ne žele apsolutno ništa na državnom nivou. S druge strane imate u Federaciji načelnu podršku, međutim nikakvi konkretni razgovori, pogotovo što je to prepušteno na nivoe zamjenika, pomoćnika, osoba koje generalno ne kažem da su loše, ali očito nemaju kapacitete da to mogu iznijeti, niti zaokružiti cijelu priču“, navodi on.
"Sramite se"
Tokom 124-ogodišnjeg postojanja Zemaljski muzej svjedočio je brojnim historijskim događajima. Preživio je oba svjetska rata, pa i posljednji rat u Bosni i Hercegovini. Međutim, presudio mu je poslijeratni period - jer već 17 godina nema definisan pravni i finansijski status, kaže historičar Enver Imamović. Ovaj profesor emeritus je od 1992. do 1996. obnašao funkciju ratnog direktora Muzeja.
„Tokom rata četiri godine kada narod nije imao šta jesti, vjerujte u takvoj siatuaciji više je bilo brige za Muzej, ne samo od onovremenih zvaničnih političara nego od građana koji su dolazili da pitaju:’Profesore, šta treba, kako možemo pomoći?’ Vi znate da Muzej ima ogromne eksponate od tekstila, od drveta i to je sve propadalo jer nismo imali odgovarajuću zaštitu. Oni su nam donosili ono što je trebalo da ih zaštitimo - tolika je bila briga. A danas da doživimo tu opću sramotu. Ispred vrata stoji ogroman pano: Sramite se, to je upućeno našim političarima, A da nikad ni s jedne strane nema reakcije niti su se upitali, niti su se ’počešali’ za ovo što se dešava. To je zato što, nažalost, imamo takve političare koji apsolutno ne zavrijeđuju da budu na čelu naroda“, ističe Imamović.
Odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke, kao i botanički vrt Zemaljskog muzeja uistinu baštine neprocjenjivu građu bosanskohercegovačke kulture.
Tu je i najvrijedniji artefakt - Sarajevska hagada. New York Times je vrijednost ovog srednjovjekovnog jevrejskog kodeksa procijenio na čak 700 miliona dolara.
Muzej je međunarodno poznat i zbog arhitektonskog zdanja čiji je autor čuveni češki arhiteka Karlo Paržik.
U konačnici, šta o zatvaranju Muzeja kažu građani:
