Na Brijunima je u ponedjeljak održan trilateralni sastanak predsjednika Hrvatske i Srbije i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Uz redovite teme regionalne suradnje i euroatlantske prespektive zemalja regije, naglasak je ovom prilikom dan na suradnju u infrastrukturi.
Nastavak procesa pomirenja, uzajamna potpora na euroatlantskom putu, i nužnost suradnje u gospodarstvu i infrastrukturi uz zajednički nastup prema europskim fondovima – to su glavni naglasci sa trilateralnog susreta na Brijunima.
Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović pozdravili su suradnju u pravosuđu, posebno u progonu organiziranog kriminala i počinitelja ratnih zločina.
“Kada je riječ o procesuiranju optuženih za ratne zločine - morate shvatiti i ja znam da ne govorim ništa novo – da tu postoje različiti pristupi, ne samo kada govorimo o naše tri zemlje, nego i među nama trojicom kao članovima Predsjedništva BiH. Ali je činjenica da se o tome razgovara vrlo otvoreno i da se pokazuje razumijevanje i za stavove one druge dvije strane”, kaže član Predsjedništva BiH Komšić.
Predsjednici su ponovili svoju snažnu podršku procesu povratka izbjeglica i interno raseljenih, kao i održavanju Međunarodne donatorske konferencije koja bi pomogla konačno rješavanje problema stambenog zbrinjavanja izbjeglih. Datum održavanja konferencije nije spomenut.
Bez jače ekonomije nema napretka
Ponovljena je uzajamna potpora na europskom putu, a što se infrastrukture tiče - išlo se i mnogo konkretnije: sugerirano je formiranje međudržavnog tijela koje bi usklađivalo infrastrukturne aktivnosti u tri države, ali i – što se transporta tiče - planiranje regionalne mreže autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, logističkih centara i razvoja luka na Jadranskom moru i rijekama Savi i Dunavu. Sugerirano je da se sa takvim regionalnim projektima krene i prema razvojnim fondovima Europske unije.
Predsjednici Hrvatske i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović na sastanku na Brijunima, 18. srpanj 2011.
Što se Bosne i Hercegovine tiče, hrvatski predsjednik Ivo Josipović naglasio je u odgovoru na novinarsko pitanje kako je temeljno načelo da probleme u Bosni i Hercegovini rješavaju institucije Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je kako nije u interesu BiH zaostajanje Srbije na europskom putu, kao što nije srbijanski interes zaostajanje BiH na tom putu. Srbijanski predsjednik Tadić dodao je kako se Srbija i Hrvatska ne mogu miješati u unutarnje stvari BiH. On je istakao važnost gospodarske suradnje, naglašavajući kako bez jače ekonomije nema prospreritetne budućnosti.
Ovo je prvi trilateralni sastanak u ovom sastavu, a bilateralni sastanci u raznim formatima su češći - predsjednik Srbije Tadić bio je u Hrvatskoj pred dvadesetak dana, 26. lipnja, na komemoraciji uz jamu Jadovno na Velebitu, gdje je kao žrtva ustaškog terora davne 1941. stradao i njegov djed.
Član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović susreo se sa hrvatskim predsjednikom Josipovićem 11. srpnja na obilježavanju 16. obljetnice srebreničkog genocida, a srbijanski predsjednik Tadić je 6. srpnja došao u Sarajevo i razgovarao sa sva tri člana bosansko-hercegovačkog Predsjedništva. Tada je i iniciran sastanak na Brijunima.
Nastavak procesa pomirenja, uzajamna potpora na euroatlantskom putu, i nužnost suradnje u gospodarstvu i infrastrukturi uz zajednički nastup prema europskim fondovima – to su glavni naglasci sa trilateralnog susreta na Brijunima.
Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović pozdravili su suradnju u pravosuđu, posebno u progonu organiziranog kriminala i počinitelja ratnih zločina.
“Kada je riječ o procesuiranju optuženih za ratne zločine - morate shvatiti i ja znam da ne govorim ništa novo – da tu postoje različiti pristupi, ne samo kada govorimo o naše tri zemlje, nego i među nama trojicom kao članovima Predsjedništva BiH. Ali je činjenica da se o tome razgovara vrlo otvoreno i da se pokazuje razumijevanje i za stavove one druge dvije strane”, kaže član Predsjedništva BiH Komšić.
Predsjednici su ponovili svoju snažnu podršku procesu povratka izbjeglica i interno raseljenih, kao i održavanju Međunarodne donatorske konferencije koja bi pomogla konačno rješavanje problema stambenog zbrinjavanja izbjeglih. Datum održavanja konferencije nije spomenut.
Bez jače ekonomije nema napretka
Ponovljena je uzajamna potpora na europskom putu, a što se infrastrukture tiče - išlo se i mnogo konkretnije: sugerirano je formiranje međudržavnog tijela koje bi usklađivalo infrastrukturne aktivnosti u tri države, ali i – što se transporta tiče - planiranje regionalne mreže autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, logističkih centara i razvoja luka na Jadranskom moru i rijekama Savi i Dunavu. Sugerirano je da se sa takvim regionalnim projektima krene i prema razvojnim fondovima Europske unije.
Što se Bosne i Hercegovine tiče, hrvatski predsjednik Ivo Josipović naglasio je u odgovoru na novinarsko pitanje kako je temeljno načelo da probleme u Bosni i Hercegovini rješavaju institucije Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je kako nije u interesu BiH zaostajanje Srbije na europskom putu, kao što nije srbijanski interes zaostajanje BiH na tom putu. Srbijanski predsjednik Tadić dodao je kako se Srbija i Hrvatska ne mogu miješati u unutarnje stvari BiH. On je istakao važnost gospodarske suradnje, naglašavajući kako bez jače ekonomije nema prospreritetne budućnosti.
Ovo je prvi trilateralni sastanak u ovom sastavu, a bilateralni sastanci u raznim formatima su češći - predsjednik Srbije Tadić bio je u Hrvatskoj pred dvadesetak dana, 26. lipnja, na komemoraciji uz jamu Jadovno na Velebitu, gdje je kao žrtva ustaškog terora davne 1941. stradao i njegov djed.
Član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović susreo se sa hrvatskim predsjednikom Josipovićem 11. srpnja na obilježavanju 16. obljetnice srebreničkog genocida, a srbijanski predsjednik Tadić je 6. srpnja došao u Sarajevo i razgovarao sa sva tri člana bosansko-hercegovačkog Predsjedništva. Tada je i iniciran sastanak na Brijunima.
