Svjedočenje nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića na suđenju optuženima za deportaciju Bošnjaka muslimana 1992. godine, odloženo je, jer je sudija Milenka Žižić procjenila da je potrebno da Bulatović bude oslobođen obaveze čuvanja državne tajne.
Za sada nije poznato koji državni organ treba da oslobodi Bulatovića državne tajne ni kada će Bulatović biti ponovo saslušan.
Bulatović je prije početka svjedočenja o događajima u vrijeme deportacije muslimana i Srba 1992 godine, saopštio da je uveren da za deportaciju nisu krivi državni organi Crne Gore.
"Poklanjam se svim nevinih žrtava, posebno onima koji su na tom spisku, iako sam uvjeren da ih zla sudbina nije zadesila krivicom državnih organa Crne Gore, već opštim okolnostima koje su vladale u tom trenutku", kazao je Bulatović, a zatim zatražio da bude oslobođen obaveze čuvanja državne tajne jer kako je rekao posjeduje dokumentaciju koja zadire u oblast državne tajne.
Bulatović je istovremeno Višem sudu podnio dokument kojim je oslobođen čuvanja državne tajne od strane Haškog tribunala za ratne zločine gdje se svojevremeno pojavio na suđenju Slobodanu Miloševiću i ocjenio da međunarodno pravo ima supremaciju nad domaćim, posebno kada su u pitanju ratni zločini.
Predsjedavajuća specijalnog vijeća sudija Milenka Žižić odgovorila je da taj akt važi samo za sud u Hagu. Sudija Žižić je odlučila da se svjedočenje Bulatovića nastavi kada se od nadležnih državnih organa dobije saglasnost da je Bulatović oslobođen čuvanja državne tajne, i napomenula da Bulatović nije iznio taj zahtjev kada je davao iskaz u istražnom postupku.
Branioci optuženih za deportaciju su između ostalog ocjenili da bi eventualno odbacivanje Bulatovićevog zahtjeva negativno uticalo na tok sudskog procesa.
"Ako su dali saglasnost Haškom tribunalu da on može da otkrije službenu tajnu, zašto da to ne može pred Višim sudom u Podgorici?To je pravni nonsens jer imamo eksplicitnu odredbu člana 9 Ustava Crne Gore koji normira supremaciju međunarodnog prava u odnosu na domaće zakonodavstvo.Uskraćivanjem toga nama je uskraćeno pravo na adekvatnu odbranu naših klijenata," advokat Branislav Lutovac.
Višegodišnje ćutanje
Nakon ovog pretresa je ostala napoznanica od kojeg državnog organa sud treba da zatraži oslobađanje Bulatovića od čuvanje državne tajne.
"E, sada da vidimo od koga može da traži saglasnost? Tada je bila Savezna republika Jugoslavija i znači da je trebala saglasnost od Skupštine SRJ koja je nepostojeća. Od koga? Kako da se skine dužnost čuvanja službene tajne kada ti organi ne postoje?" rekao je Lutovac.
U maju 1992. godine crnogorska vlast je deportovala u Republiku Srpsku oko 150 bosanskih izbjeglica, koji su početkom rata potražili utočište u Crnoj Gori. Od tog broja, 83 ljudi se nikada nije vratilo svojim porodicama, već su ubijeni u improvizovanim logorima na području Foče, Srebrenice i Sokoca.
U istražnom postupku Bulatović je između ostalog rekao da je o tim dešavanjima saznao naknadno kada su deportacije izvršene što je nazvao tragičnom greškom i da je naredio tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću da odmah zaustavi sve aktivnosti.
Bulatović je negirao da je znao za postojanje bilo kakve naredbe da se deportuju bosanske izbjeglice, a daje tražio od tadašnjeg državnog tužioca Vladimira Šušovića ispita sve u vezi policijske akcije.
Nakon više godina ćutanja o tom zločinu, za deportaciju izbjeglica optuženo je devet policajaca, među kojima trojica visokih službenika tadašnjeg MUP-a od kojih su četvorica u pritvoru, a šestorica su u bjekstvu i nalaze se u Srbiji.
Jedan od njih je nekadašnji šef državne bezbjednosti Boško Bojović kojeg je zastupao novi branilac beogradski advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Božo Prelević.
Na pitanje RSE da li će se njegov klijent Bojović pojaviti na suđenju, Prelević je odgovorio:
"Ja ne znam da li će se on pojaviti. To zavisi od ove nadasve čudne i neshavtljive optužnice u kojoj, ako bi se dokazala ovakva postavka, bilo bi potpuno jasno da je to bio onda državni projekat Crne Gore. Zanimljivo je da ste 16 godina poslije nekog djela ljude stavili u zatvor i na taj način priprijetili ovima što nijesu u Crnoj Gori da će biti stavljeni u zatvor do odluke. To jeste potpuno negiranje presumpcije nevinosti i u krivičnom postupku ja mislim da je to potpuno besmisleno."
*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Crna Gora pokazala spremnost u suočavanju s prošlošću
Za sada nije poznato koji državni organ treba da oslobodi Bulatovića državne tajne ni kada će Bulatović biti ponovo saslušan.
Bulatović je prije početka svjedočenja o događajima u vrijeme deportacije muslimana i Srba 1992 godine, saopštio da je uveren da za deportaciju nisu krivi državni organi Crne Gore.
"Poklanjam se svim nevinih žrtava, posebno onima koji su na tom spisku, iako sam uvjeren da ih zla sudbina nije zadesila krivicom državnih organa Crne Gore, već opštim okolnostima koje su vladale u tom trenutku", kazao je Bulatović, a zatim zatražio da bude oslobođen obaveze čuvanja državne tajne jer kako je rekao posjeduje dokumentaciju koja zadire u oblast državne tajne.
Bulatović je istovremeno Višem sudu podnio dokument kojim je oslobođen čuvanja državne tajne od strane Haškog tribunala za ratne zločine gdje se svojevremeno pojavio na suđenju Slobodanu Miloševiću i ocjenio da međunarodno pravo ima supremaciju nad domaćim, posebno kada su u pitanju ratni zločini.
Predsjedavajuća specijalnog vijeća sudija Milenka Žižić odgovorila je da taj akt važi samo za sud u Hagu. Sudija Žižić je odlučila da se svjedočenje Bulatovića nastavi kada se od nadležnih državnih organa dobije saglasnost da je Bulatović oslobođen čuvanja državne tajne, i napomenula da Bulatović nije iznio taj zahtjev kada je davao iskaz u istražnom postupku.
Ako su dali saglasnost Haškom tribunalu da on može da otkrije službenu tajnu, zašto da to ne može pred Višim sudom u Podgorici? pita advokata porodica žrtava Branko Lutovac
Branioci optuženih za deportaciju su između ostalog ocjenili da bi eventualno odbacivanje Bulatovićevog zahtjeva negativno uticalo na tok sudskog procesa.
"Ako su dali saglasnost Haškom tribunalu da on može da otkrije službenu tajnu, zašto da to ne može pred Višim sudom u Podgorici?To je pravni nonsens jer imamo eksplicitnu odredbu člana 9 Ustava Crne Gore koji normira supremaciju međunarodnog prava u odnosu na domaće zakonodavstvo.Uskraćivanjem toga nama je uskraćeno pravo na adekvatnu odbranu naših klijenata," advokat Branislav Lutovac.
Višegodišnje ćutanje
Nakon ovog pretresa je ostala napoznanica od kojeg državnog organa sud treba da zatraži oslobađanje Bulatovića od čuvanje državne tajne.
"E, sada da vidimo od koga može da traži saglasnost? Tada je bila Savezna republika Jugoslavija i znači da je trebala saglasnost od Skupštine SRJ koja je nepostojeća. Od koga? Kako da se skine dužnost čuvanja službene tajne kada ti organi ne postoje?" rekao je Lutovac.
U maju 1992. godine crnogorska vlast je deportovala u Republiku Srpsku oko 150 bosanskih izbjeglica, koji su početkom rata potražili utočište u Crnoj Gori. Od tog broja, 83 ljudi se nikada nije vratilo svojim porodicama, već su ubijeni u improvizovanim logorima na području Foče, Srebrenice i Sokoca.
U istražnom postupku Bulatović je između ostalog rekao da je o tim dešavanjima saznao naknadno kada su deportacije izvršene što je nazvao tragičnom greškom i da je naredio tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću da odmah zaustavi sve aktivnosti.
Bulatović je negirao da je znao za postojanje bilo kakve naredbe da se deportuju bosanske izbjeglice, a daje tražio od tadašnjeg državnog tužioca Vladimira Šušovića ispita sve u vezi policijske akcije.
U istražnom postupku Bulatović je između ostalog rekao da je o tim dešavanjima saznao naknadno kada su deportacije izvršene što je nazvao tragičnom greškom i da je naredio tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću da odmah zaustavi sve aktivnosti
Nakon više godina ćutanja o tom zločinu, za deportaciju izbjeglica optuženo je devet policajaca, među kojima trojica visokih službenika tadašnjeg MUP-a od kojih su četvorica u pritvoru, a šestorica su u bjekstvu i nalaze se u Srbiji.
Jedan od njih je nekadašnji šef državne bezbjednosti Boško Bojović kojeg je zastupao novi branilac beogradski advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Božo Prelević.
Na pitanje RSE da li će se njegov klijent Bojović pojaviti na suđenju, Prelević je odgovorio:
"Ja ne znam da li će se on pojaviti. To zavisi od ove nadasve čudne i neshavtljive optužnice u kojoj, ako bi se dokazala ovakva postavka, bilo bi potpuno jasno da je to bio onda državni projekat Crne Gore. Zanimljivo je da ste 16 godina poslije nekog djela ljude stavili u zatvor i na taj način priprijetili ovima što nijesu u Crnoj Gori da će biti stavljeni u zatvor do odluke. To jeste potpuno negiranje presumpcije nevinosti i u krivičnom postupku ja mislim da je to potpuno besmisleno."
*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Crna Gora pokazala spremnost u suočavanju s prošlošću
