Prije18 godina iz Herceg Novog deportovana je prva grupa bosanskohercegovačkih izbjeglica koje su, nakon početka rata u BiH, spas potražile u Crnoj Gori. Predati su vojsci bosanskih Srba, gdje je nakon prelaska granice pobijeno njih 83, uglavnom civili bošnjačke nacionalnosti.
Većina njih završila je život u logorima u okolini Foče, a tijela mnogoh još uvijek nisu pronađena.
U četvrtak se u Herceg Novom ispred zgrade Centra bezbjednosti okupljenoj rodbini žrtava i predstavnicima civilnog sektora obratila Jasenka Titorić-Perović, sestra Alemka Titorića, koji je deportovan 1992. godine.
"Danas, nakon 18 godina zaista nemamo više potrebu da pravimo protestne skupove u Crnoj Gori. Makar iz dva razloga: prvo, Vlada Crne Gore je svojom odlukom iz decembra 2008. godine o poravnanju parničnog postupka koji smo vodili pred Opštinskim sudom u Podgorici, ipak priznala sam čin deportacije, i na taj način pokazala spremnost da se suoči s prošlošću. I pod dva: u Podgorici je procesuiran kompletan policijski vrh iz 1992. godine, što, moramo priznati da nije učinila niti jedna zemlja u regionu. Optuženi će, u to smo sigurni, kako bi spasili sebe u tom procesu, pokazati prstom i na neke naredbodavce", rekla je Titorić-Perović.
Poruka mladima
Porodice se nadaju da će dogodine ispred zgrade Centra bezbjednosti u Herceg Novom biti podignut spomenik žrtvama deportacije.
"Nadamo se da će crnogorska vlast, a i cjelokupna crnogorska javnost, naći još malo snage, da upravo pred ovom zgradom, koja je bila sabirni centar, tog zloslutnog maja 1992. naprave spomenik stradanja za 86 lica iz BiH. Spomen ploča bi nam zaista puno značila jer bi zamijenila njihove grobnice koje mnogi od njih do dana današnjeg još nemaju. Zato i što bi time bila data trajnost pouci koju svi mi možemo izvući iz ovogtužnog čina."
Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević:
"Vjerujemo da Crna Gora, ne samo da ovaj zločin ne smije zaboraviti, već se mora postarati da on bude pravično kažnjen, a da se za žrtave, pored obeštećenja porodica, koje je već obezbijeđeno, uspostavi dan sjećanja i na ovo mjesto podigne odgovarajući spomenik. Sjutra ćemo predati pismo predsjednicima Države, Skupštine i Vlade i predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi, u kome ćemo ih podsjetiti da je Crna Gora dužna, kako svom nasljeđu tako i međunarodnim obavezama da uspostavi Dan sjećanja na žrtve ovog zločina i oda im počast podizanjem spomen – obilježja. Djeca Crne Gore zaslužuju upozorenje da se ništa slično u Crnoj Gori nikada ne smije ponoviti. Nove generacije službenika policije moraju učiti o ovom zločinu i naučiti da su dužni da odbiju naređenje da izvrše ratne zločine ili bilo koje drugo kršenje ljudskih prava. Zbog toga mislimo da smo danas na jedinom pravom i korisnom mjestu za budući spomenik žrtvama deportacije izbjeglica."
U novembru prošle godine počelo je suđenje policijskim funkcionerima i službenicima tadašnjeg MUP-a osumnjičenim za ratni zločin deportacije 79 osoba, uglavnom Bošnjaka. Sudski postupak je u toku, a na prethodnim ročištima saslušani su svjedoci.
Vlada Crne Gore 2008. godine usvojila je odluku o poravnanju sa žrtvama deportacije i članovima njihovih porodica u iznosu od 4,1 miliona eura.
Osnovni sud u Podgorici već je presudio u nekoliko slučajeva tužbi protiv države Crne Gore za deportacije, a neki postupci su još u toku.
Većina njih završila je život u logorima u okolini Foče, a tijela mnogoh još uvijek nisu pronađena.
U četvrtak se u Herceg Novom ispred zgrade Centra bezbjednosti okupljenoj rodbini žrtava i predstavnicima civilnog sektora obratila Jasenka Titorić-Perović, sestra Alemka Titorića, koji je deportovan 1992. godine.
Nakon 18 godina zaista nemamo više potrebu da pravimo protestne skupove u Crnoj Gori. U Podgorici je procesuiran kompletan policijski vrh iz 1992. godine, što, moramo priznati nije učinila niti jedna zemlja u regionu.
"Danas, nakon 18 godina zaista nemamo više potrebu da pravimo protestne skupove u Crnoj Gori. Makar iz dva razloga: prvo, Vlada Crne Gore je svojom odlukom iz decembra 2008. godine o poravnanju parničnog postupka koji smo vodili pred Opštinskim sudom u Podgorici, ipak priznala sam čin deportacije, i na taj način pokazala spremnost da se suoči s prošlošću. I pod dva: u Podgorici je procesuiran kompletan policijski vrh iz 1992. godine, što, moramo priznati da nije učinila niti jedna zemlja u regionu. Optuženi će, u to smo sigurni, kako bi spasili sebe u tom procesu, pokazati prstom i na neke naredbodavce", rekla je Titorić-Perović.
Poruka mladima
Porodice se nadaju da će dogodine ispred zgrade Centra bezbjednosti u Herceg Novom biti podignut spomenik žrtvama deportacije.
"Nadamo se da će crnogorska vlast, a i cjelokupna crnogorska javnost, naći još malo snage, da upravo pred ovom zgradom, koja je bila sabirni centar, tog zloslutnog maja 1992. naprave spomenik stradanja za 86 lica iz BiH. Spomen ploča bi nam zaista puno značila jer bi zamijenila njihove grobnice koje mnogi od njih do dana današnjeg još nemaju. Zato i što bi time bila data trajnost pouci koju svi mi možemo izvući iz ovog
Vjerujemo da Crna Gora, ne samo da ovaj zločin ne smije zaboraviti, već se mora postarati da on bude pravično kažnjen, a da se za žrtave, na ovo mjesto podigne odgovarajući spomenik.
Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević:
"Vjerujemo da Crna Gora, ne samo da ovaj zločin ne smije zaboraviti, već se mora postarati da on bude pravično kažnjen, a da se za žrtave, pored obeštećenja porodica, koje je već obezbijeđeno, uspostavi dan sjećanja i na ovo mjesto podigne odgovarajući spomenik. Sjutra ćemo predati pismo predsjednicima Države, Skupštine i Vlade i predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi, u kome ćemo ih podsjetiti da je Crna Gora dužna, kako svom nasljeđu tako i međunarodnim obavezama da uspostavi Dan sjećanja na žrtve ovog zločina i oda im počast podizanjem spomen – obilježja. Djeca Crne Gore zaslužuju upozorenje da se ništa slično u Crnoj Gori nikada ne smije ponoviti. Nove generacije službenika policije moraju učiti o ovom zločinu i naučiti da su dužni da odbiju naređenje da izvrše ratne zločine ili bilo koje drugo kršenje ljudskih prava. Zbog toga mislimo da smo danas na jedinom pravom i korisnom mjestu za budući spomenik žrtvama deportacije izbjeglica."
U novembru prošle godine počelo je suđenje policijskim funkcionerima i službenicima tadašnjeg MUP-a osumnjičenim za ratni zločin deportacije 79 osoba, uglavnom Bošnjaka. Sudski postupak je u toku, a na prethodnim ročištima saslušani su svjedoci.
Vlada Crne Gore 2008. godine usvojila je odluku o poravnanju sa žrtvama deportacije i članovima njihovih porodica u iznosu od 4,1 miliona eura.
Osnovni sud u Podgorici već je presudio u nekoliko slučajeva tužbi protiv države Crne Gore za deportacije, a neki postupci su još u toku.
