Otkazivanje zvanične posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela (Charles Michel) Crnoj Gori predstavlja uskraćivanje podrške Evropske unije onima koji odavno zastupaju antievropske stavove, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa profesorica, Nikoleta Đukanović.
"Oni pokušavaju da crnogorsko društvo još više podijele i distanciraju od demokratskog svijeta i ovo je reakcija Evropske unije", navodi ona.
Uz razgovore sa najvišim državnim zvaničnicima, Mišel je trebalo 2. i 3. jula da održi govor u Skupštini Crne Gore nakon što je EU odmrzla pregovore za Podgoricom usvajajući Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR) 26. juna.
Međutim, dva dana poslije dobijanja IBAR-a, parlamentarna većina je usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, na insistiranje prosrpskih i proruskih stranaka u vladajućoj koaliciji, a čemu se protivila članica EU Hrvatska i upozorila da je to antievropski i neprihvatljiv akt.
Umjesto posjete Crnoj Gori, Mišel je pozvao predsjednika države Jakova Milatovića da dođe u Brisel 2. jula.
"Dobro je što EU konačno reaguje na ovakva dešavanja u Crnoj Gori. Otkazivanje zvanične posjete je jasan znak upozorenja vlastima da se vođenje spoljne politike u praksi ne smije razlikovati od evropske. Takođe, ne možete imati dva potpuno različita spoljnopolitička prioriteta, naizmjenično raditi na njima kako biste zadovoljili različite strane faktore", navodi Đukanović.
Da je motiv za otkazivanje posjete Mišela u usvojenoj Rezoluciji o Srebrenici, ne sumnja ni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je to objavio na mreži X.
Sasvim suprotnog stava je premijer, Milojko Spajić.
Grlić Radman: Crna Gora pokazala dva lica
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je saopštio da se Crna Gora mora se suočiti s tim što je učinila (usvojila rezoluciju o gencidu u Jasenovcu) samo dan nakon što je dobila zeleno svijetlo za prelazna mjerila IBAR, pokazavši dva lica: jedno u Briselu, a drugo u Podgorici.
On je konstatovao da je Crna Gora, usvajanjem rezolucije, učinila je sve suprotno onome na što se obavezala u Briselu.
“Crna Gora mora voditi računa o svom europskom putu. Aktuelna crnogorska politika je instrumentalizovana i očigledno za nekoga odrađuju posao. Na to sve dodajte da je predsjednik crnogorske Skupštine četnički vojvoda”, objavilo je Ministarstvo Hrvatske.
Grlić Radman je najavio “političke i pravne mehanizme” koje će razmotriti nakon usvajanja rezolucije, nakon što je poslala potestnu notu i saopštenje povodom rezolucije. Naglasio je, da je u Crnoj Gori izostala osuda agresije na Dubrovnik i formiranje logora Morinj za hrvatske zarobljenike 1991. i 1992.
On je 1. jula novinarima saopštio "da ne može pomisliti" da je razlog otkazivanja posjete Rezolucija "koja daje pijetet žrtvama Drugog svjetskog rata".
"Mislim da Mišel ima druge razloge zbog kojih je pozvao Milatovića u Brisel", naveo je Spajić.
Evropski i antievropski akti
Dobijanjem IBAR-a Evropska unija je omogućila Crnoj Gori da do kraja godine zatvori više pregovaračkih poglavlja.
Međutim, sjenku na otvaranje puta ka EU bacilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Rezoluciju su podržale sve članice vladajuće koalicije – Spajićev Pokret "Evropa sad", Demokrate i prosrpska Socijalistička narodna partija, i inicijatori - stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta na čijem je čelu predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.
Ta rezolucija je bila politički odgovor na podršku Vlade Rezoluciji Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici usvojenoj krajem maja.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu oštro je kritikovalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslove Hrvatske, konstatujući da se radi o neprimjerenom i nepotrebnom aktu koji instrumentalizuje i politizuje žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva.
Hrvatskom Ministarstvu odgovorilo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, koje je izrazilo žaljenje što Zagreb "ovu rezoluciju doživljava kao atak na dobrosusjedske odnose dvije države".
Komentarišući protestnu notu Hrvatske, Nikoleta Đukanović kaže da bi se moglo očekivati da Hrvatska zakoči Crnu Goru u daljim integracijama u EU.
"Potpuno je očekivano da će Hrvatska reagovati i potencijalno kočiti Crnu Goru. Jer se za sada pokazalo da su, kapaciteti u reformama i dometi vladajuće većine u Crnoj Gori, ograničeni na usvajanje zakona koji su usvojeni po spornoj proceduri, sa još spornijim sadržajem", ističe Nikoleta Đukanović.
Debata u parlamentu o otkazivanju posjete Mišela
Otkazivanje posjete jednog od najviših evropskih zvaničnika bila je i tema rasprave na sjednici Skupštine Crne Gore 1. jula, na kojoj predsjednik parlamenta Mandić nije imao odgovor na pitanje zašto je Mišel otkazao posjetu.
"Razloge otkazivanja njegovog dolaska ne znam. Možda to najbolje zna onaj koji ga je pozvao u Crnu Goru (predsjednik Milatović)", rekao je Mandić.
Opozicija je, pak, upozorila da su vladajuće stranke ugrozile evropski put Crne Gore usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu, među njima i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, Andrija Nikolić.
"Ako je odlučio (Mišel) da ne dođe u Crnu Goru, procedure su da se konsultovao sa članicama EU. Vi ste u parlamentu izveli akciju kojom ste ugrozili evropski put ove zemlje. I ne poziva Mišel slučajno da Crna Gora ostane na evropskom putu, zato što je najnovije ponašanje shvaćeno kao odstupanje od tog puta", riječi su Nikolića.
I Miloš Konatar iz opozicionog Pokreta URA je naveo da je otkazivanje posjete rezultat rada šefa parlamenta i premijera.
"Ne mislim da ćete vi puno žaliti zbog toga", poručio je Konatar Mandiću.
Iz vladajućeg Pokreta "Evropa sad" premijera Spajića su ocijenili da ništa ne može da uspori ili zaustavi integraciju Crne Gore u EU.
Osim što je otkazan dolazak u Crnu Goru, iz konačnih zaključaka sa Samita lidera država EU je izostavljena rečenica kojom se Crna Gora pohvaljuje za napredak koji je ostvarila u procesu pristupanja, a koja je bila u nacrtu zaključaka.
Đukanović: Integracija Crne Gore u EU i politika Mandića
Navodeći da je veoma važno da proces pregovaranja i EU integracija ima političku podršku zemalja EU, Nikoleta Đukanović konstatuje da je važno da se grade odnosi sa državama regiona i članicama EU.
Ona smatra da je Crna Gora dobila IBAR nezasluženo s aspekta standarda, ali uz bezrezervnu političku podršku zemalja EU.
"Sada vidimo da aktivnosti parlamentarne većine mogu dovesti u pitanje čak i takvu naklonjenost. Sada možemo vidjeti jeste da je učlanjenje Crne Gore u EU paravan za implementaciju istinske politike Mandića koji ima zadatak da taj proces odgodi, a ne zaokruži", ističe Đukanović.
Ona zaključuje da je to još jedan dokaz da se integracija Crne Gore u EU koristi "samo kao lijepo obećanje koje građani žele da čuju, a ne kao nešto što je zaista smjernica svim parijama na vlasti".
Prosrpske partije Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića su odmah nakon dobijanja IBAR-a najavile da će u Crnoj Gori organizovati takozvani Svesrpski sabor, kakav je održan u Beogradu 8. juna.
Mandić i Knežević su najavili da bi se taj skup mogao održati 12. jula, kao i da će poziv dobiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Radi se o strankama vladajuće koalicije koje otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, imaju bliske odnose sa Vučićem, podržavaju politiku predsjednika Rusije Vladimira Putina i zalažu se za poništavanje priznanja nezavisnosti Kosova.
Mandić i Knežević su najavili i da očekuju rekonstrukciju i proširenje Spajićeve Vlade, u koju će ući i njihovi funkcioneri.
Takođe, Knežević traži od Spajića da se međudržavnim sporazumom sa Srbijom omogući dvojno državljanstvo, uvesti trobojku kao narodnu zastavu i da pokrene inicijativu za normiranje srpskog jezika kao službenog.
Facebook Forum