Novinar biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.
Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić tvrdi da je Crna Gora napredovala u procesu evropskih integracija zahvaljujući pokrenutim i okončanim postupcima u oblasti organizovanog kriminala i korupcije i zapljeni imovine.
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije i ambasador SRJ u Rimu Miodrag Lekić prihvatio je ponudu dijela opozicionih stranka da bude predvodnik okupljanja političkih i društvenih subjekata koji će zajednički nastupiti na predstojećim izborima i suprostaviti se aktuelnoj vlasti.
Odluka ministra vanjskih poslova Crne Gore o napuštanju te funkcije stigla je na samom kraju mandata aktuelne Vlade, te se otvara pitanje da li Roćen ima drugih političkih ambicija i da li postoje dodatni razlozi za napuštanje ove funkcije.
Dan u kome otvara pregovore s EU, Crna gora dočekuje u izuzetno teškom socioekonomskom stanju. Osim prezaduženosti situacija u velikim privrednim sistemima je potpuno neizvjesna, čemu su najviše doprinijele problematične privatizacije.
Godišnji izvještaj komisije za sprječavanje konflikta interesa između ostalog, koji pokazuje da svoju imovinu nije prijavilo 125 javnih funkcinera lokalnih službi u Crnoj Gori i 18 državnih funkiconera, izazvao je burne reakcije.
Za prethodnih šest godina javni dug Crne Gore je udvostručen s tendencijom daljeg rasta, dosadašnja i buduća kreditna zaduženja i davanje državnih garancija stranim kompanijama rezultiraće smanjenjem standarda i vjerovatno bankrotom države, smatra opozcija.
Političke partije različito gledaju na potencijalni termin održavanja izbora, s obzirom da će za kampanju ostati samo dvadesetak dana jer će prethoditi avgustovske visoke temperature i vrijeme odmora.
Rasprava o radu MUPa- prerasla je u oštru raspravu između predstavnika opozicije i vlasti oko odnosa države prema sveštenicima SPC-a, navijačkim skandiranjima, izgradnji multuetničnosti u Crnoj Gori i drugim pitanjima.
Poslanici opozicije su iskoristili raspravu o potvrđivanju sporazuma o saradnji između Crne Gore i Azerbejdžana, da bi od predstavnika Vlade Crne Gore zatražili dodatna pojašnjenja o benefitima i mogućnostima saradnje sa tom zemljom.
Kakve su mogućnosti Skupštine Crne Gore da istraži slučajeve korupcije, otkrije pozadinu loših privatizacija, razloge što je veliki broj preduzeća poslovao sa gubicima do potpunog bankrota.
Crnogorski poslanici u nadležnom odboru raspravljali su o još uvjek postojećoj dilemi – da li će Evropski savjet za dvije nedjelje prihvatiti preporuku Evropske komisije da sa Crnom Gorom otpočnu pregovori o članstvu.
Otvoreno je pitanje da li je dio zemalja članica EU rezervisan prema otvaranju pregovora sa Crnom Gorom, o čemu bi šefovi zemalja Evropske unije trebali da odlučuju za nešto manje od dvije sedmice.
Organizatori građanskog protesta pozvali su poslanike da izađu iz Skupštine i ne daju legitimitet Vladi koja, kako su kazali, radi na štetu građana. Za opoziciju je generalno prihvatljiv ovaj poziv, ali postoje preduslovi kako bi bojkot imao svoj smisao.
Na skupu koji je okupio predstavnike Vlade, javnih institucija i civilnog sektora, potpredsjednik Vlade Slovačke Miroslav Lajčak je rekao da je Evropska komisija opravdano preporučila otvaranje pregovora sa Crnom Gorom.
Ekonomska saradnja između Crne Gore i Azerbejdžana se pojačava, a prvi zajednički posao je izdavanje bivše kasarne u Kumboru u Bokokotorskom zalivu azerbejdžanskoj naftnoj kompaniji nije prošao bez kontroverzi.
Dokumenti Centralne banke koji su objavljeni u serijalu tekstova, ukazuju na višemilionske zloupotrebe koje su obavljane preko Prve banke porodice Đukanović, su povjerljivi saopštio je guverner Radoje Žugić.
Parlamentarna rasprava je otvorila niz dilema, kao što je moguća zloupotreba slobode odlučivanja o aktu milosti, pravdi prema oštećenoj strani i ko sve ne bi smio da bude pomilovan od strane predsjednika.
Korišćenje najtežih uvreda, govora mržnje, nedokazanih optužbi koje je prisutno u dijelu crnogorskih medija najviše šteti medijskoj zajednici, ali i građanima kao i evropskom putu Crne Gore.
Vladin predlog rebalansa budžeta podrazumjeva dodatne mjere štednje i nove namete građanima. Rebalans je posljedica, između ostalog, aktiviranja kreditnih garancija, visokog deficita budžeta i manjih državnih prihoda.
Šest godina nakon održanog referenduma o državnoj samostalnosti, reklo bi se da su se ostvarila predviđanja obje tadašnje političke opcije. Sa jedne strane, ostvarila su se predviđanja bržeg ekonomskog rasta, stranih ulaganja i integracija u Evropsku uniju.
Učitajte više sadržaja...
