Moć skupštine u istragama korupcije i loših privatizacija

Kakve su mogućnosti Skupštine Crne Gore da istraži slučajeve korupcije, otkrije pozadinu loših privatizacija, razloge što je veliki broj preduzeća poslovao sa gubicima do potpunog bankrota. Koliki su limiti skupštinskog odbora koji bi trebalo da otvori parlamentarnu istragu u slučaju korupcije tokom privatizacije crnogorskog Telekoma? Ovo su pitanja s kojima se suočavaju odbori skupštine Crne Gore čijem će sazivu uskoro biti okončan mandat.

U trenutku kada sadašnjem sazivu crnogorskog parlamenta ističe mandat, jer se parlamentarni izbori očekuju na jesen, skupštinski odbori koji se bave kontrolom privatizacija i parlamentarnom istragom još uvjek imaju niz neriješenih pitanja o djelokrugu rada, dokle mogu duboko kontrolisati procese privatizacija, istraživati moguću korupciju i razloge loših privatizacija.

Ta pitanje su otvorena na sjednici skupštinskog odbora za kontrolu i praćenje privatizacija, čija je tema bila kontrola preduzeća Vektra Montrenegro vlasnika Dragana Brkovića čiji je stečaj pred privrednim sudom tražila mađarska OTP Banka zbog višemilionskih nevrćenih kredita. Između ostalog je otvoreno pitanje da li parlament može da se bavi kompanijom koja je u stečaju.

"Kod mene postoji dilema da li u situaciji kada je nešto prodato kroz stečaj imamo mi pravo kontrolu takvog kupoprodajnog odnosa", kaže Hidajeta Bajramspahić iz Socijaldemokratske partije.

Skupštinski odbor za kontrolu i praćenje privatizacija je radio na slučajevima privatizacije Željezare, Elektroprivrede Crne Gore i drugih preduzeća i donosio zaključke koji su političke prirode i skupština ne može da ulazi u oblast i nadležnosti pravosuđa.

"Mi nijesmo sud. Mi nikoga ne možemo da osudimo zato što je neko tamo nešto opljačkao, neko prevario, ostavio radnike bez posla, ali možemo politički da se na osnovu tog pitanja odredimo. Postoje sudovi i tužilaštvo čiji je posao da utvrde koliko je čija krivica", navodi predsjednik komisije Andrija Mandić.

Komisija bi trebalo da prati novu privatizaciju koja je obavljena kroz stečaj, Željezare u Nikšiću koju je otkupila turska kompanija Toš čelik. Ovo je četvrta privatizacija Željezare, a prethodne tri su bile neuspješne. Komisija je podijeljena po pitanju na koji način treba pratiti izvšenje obaveza turskog investitora. Branko Radulović smatra da treba posjetiti Željezaru.

"I zato smatram da naša komisija treba da radi preventivno i da za mjesec dana posjetimo menadžement i samu Željezaru", kazao je Radulović.

Zoran Jelić iz Demokratske partije socijalsta je protiv.

"Mi smo da podsjetim imali poziv od Vektre Jakić da posjetimo tu kompaniju i mi to nijesmo uradili. Sada nemamo poziv za Željezaru i mi sami sada tamo da idemo. Koji su to aršini, na koj način to radimo?" pita Jelić.

Istraga o Telekomu na čekanju

Činjenica je da mnogi parlamentarci imaju stav o određenoj privatizaciji, kao što je davanje koncesije na šume kompaniji Vektra Dragana Brkovića. Ti stavovi se uglavnom ocjenjuju političkim. Branko Radulović iz Pokreta za promjene nema dilemu kada je riječ o Brkoviću.

"Jer očito da je u velikoj mjeri taj čovjek radio nešto nezakonito, kao što je od 90-tih još radio nezakonito. To nije ništa novo što se njega tiče", naveo je on.

Najveća snaga poslanika je u tome da su u mogućnosti da iznesu političku kvalifikaciju na račun rada određene kompanije ili nezavisne agencije govori dijalog između Radojice Živkovića iz Nove srpske demokratije o komisiji za hartije od vrijednosti i odgovor direktora te istitucije Zorana Đikanovića:

"Imam veoma negativno mišljenje o Komisiji za hartije od vrijednosti i mislim da je sve to u skladu sa očuvanjem nelegalno stečenog bogatsva uskog kruga ljudi i da je ta komisija jedan od glavnih stubaca u tom nastojanju da se sačuva privatna država i privatni biznis koji je na štetu svih građana Crne Gore", kaže Živković.

"Gospodin Živković je ponovo okvalifikovao komisiju na način da je jedan od stubaca očuvanja privatnog biznisa i privatne države. To su vaši lični pogledi, iks puta sam vam rekao da se oslobodite vašeg imuniteta, pa ću vam lako dokazati da li ste u pravu ili ne. Vi ste mi odgovarali da vi politički govorite i da na to imate pravo. Potpuno se slažem sa tim, ali ja to onda ne mogu komentarisati", rekao je Đikanović.

Već nekoliko mjeseci je prošlo od inicijative da se otvori parlamentarna istraga i privatizaciji crnogorskog Telekoma, za koju su američke finansijske vlasti utvrdile da je bilo korupcije u nivou od preko sedam miliona eura. Parlamentarna istraga nije još započela, a nalazi se u fazi kada Skupština tek treba da usvoji zakon o parlamentarnoj istrazi koji bi omogućio taj proces. Taj zakon, koji bi trebalo da omogući saslušanje svih učesnika u procesu privatizacije bez obzira da li su oni na javnim funkcijama ili su u međuvremenu napustili javnu službu. Neizvjesno je da li će taj zakon biti usvojen do kraja mandata ovog saziva parlamenta, a time i kada će parlamentarna istraga započeti.