Uskoro će predsjednik Crne Gore bez ograničenja moći da, aktom pomilovanja, oslobodi izdržavanja kazne osuđene za krivična djela. Novim zakonom o pomilovanju eliminisana su zakonska, sudska i druga institucionalna ograničenja predsjedniku države i pomilovanje osuđenog biće lična predsjednikova odluka. Parlamentarna rasprava je otvorila niz dilema, kao što je moguća zloupotreba slobode odlučivanja o aktu milosti, pravdi prema oštećenoj strani i ko sve ne bi smio da bude pomilovan od strane predsjednika.
Da li se pomilovanjem jednog broja osuđenika diskriminišu osuđenici koji neće biti pomilovani, da li je u slučaju pomilovanja zakon jednak za sve, da li su diskriminisani oni koji su žrtve ili oštećeni prethodnim činjenjem osuđenika koji će biti eventualno oslobođen izdržavanja kazne, te da li predsjednik Crne Gore treba da bude u potpunosti samostalan u odluci davanja pomilovanja?
Ova pitanja su predočili poslanici crnogorskog parlamenta tokom rasprave o zakonu o pomilovanju kojim je predviđeno da predsjednik Crne Gore prilikom davanja pomilovanja ubuduće neće biti ograničen postupkom ili mišljenjem Ministarstva pravde, sudova, pa ni u slučaju ako osuđenik ne prihvata akt milosti.
Pojedini poslanici smatraju da iza zakona o pomilovanju stoje politički razlozi. Milan Knežević iz Socijalističke narodne partije smatra da je to u sklopu priprema za povratak predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da se vrati na predsjedničku funkciju, a da on onda odlučuje o pomilovanju.
"Čitajući ovaj zakon neminovno mi se nametnula misao da se Đukanović vraća na državnu funkciju i to na funkciju predsjednika. Svako ko se nalazi u zatvoru, bez obzira za koje je krivično djelo osuđen, a u dobrim je odnosima sa predsjednikom države može očekivati da bude pomilovan", kaže Knežević.
Pitanje odnosa prema žrtvama eventualno amnestiranih počinilaca krivičnih djela postavio je Emilo Labudović iz Nove srpske demokratije.
"Šta je sa milošću prema žrtvi i da li ovaj čin milosti koji se iskazuje prema počiniocu istovremeno i u istoj mjeri vrijeđa žrtve i njene članove porodice", upitao je on.
Za neka krivična djela ne bi smjelo da se daje pomilovanje, to su krivična djela terorizma, teških ubistava, genocida i sličnih. Presjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je kritikovao činjenicu da se zakon o pomilovanju donosi pred izbore.
"Ne može da, recimo oslobodi ili pomiluje nekoga ko je izvršio neka silovanja, teška ubistva, ubistva djece, ko je terorista. Zamislite da teroristu oslobađa", istakao je on.
Slučaj Petra Komnenića
Na drugoj strani, predstavnici vladajuće koalicije podržavaju uvođenje predsjedničkog pomilovanja prema osuđenicima jer se radi o aktu praštanja i milosti prema učiniocu krivičnog djela i radi se o humanom činu čiji je smisao da se počinilac pokaje za učinjeno djelo.
"Možemo našim činjenjem ili nečinjenjem ugroziti prava drugih i tako zaslužiti sankciju i tako dalje, ali je praštanje uvijek bio akt koji se smatrao djelom od najveće moralne vrijednosti. Inače, odlika hrabrih je bila da oproste tada kada mogu da kazne", ocijenio je poslanik DPS-a Halil Duković.
Duško Marković
Ministar pravde Duško Marković je odbacio postojanje bilo kakvih političkih motiva i konstatovao da Vlada ovim zakonom usaglašava svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima. Ministar se pozvao na praksu u razvijenim zemljama i to na Sjedinjene američke države.
"Da li predsjednik Obama može da donese pomilovanje nekome ko je osuđen na doživotnu robiju? Može. U čemu je problem? Zašto to ne bi mogao predsjednik Crne Gore?", kazao je Marković.
Istovremeno poslanici su prihvatili zakon o amnestiji Socijaldemokratske partije, prema kome bi se od izvršenja zatvorskih kazni oslobodili samo oni kojima su presude izrečene za krivična djela klevete i uvrede, jer su ta djela prošle godine izbrisana iz Krivičnog zakonika.
Ovaj zakon je predložen nakon što je novinar radija Slobodna Evropa i televizije Vijesti Petar Komnenić osuđen za klevetu i novčanu kaznu da plati 3000 eura, što je on odbio da učini, pa je sud zamjenio tu kaznu zatvorskom od četiri mjeseca. S obzirom da Komnenić nije želio da zahtjeva pomilovanje, jer kao i mnoge društvene strukture smatra da se radi o nepravednoj presudi, predložen je zakon kojim će predsjednik samostalno odlučivati o pomilovanju ili amnestiji.
Ovaj slučaj je pod budnim okom Evropske unije, a Zakon o pomilovanju je pozdravio i šef delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori Leopold Maurer.
"U nekim starijim slučajevima klevete neke su neisplaćene novčane kazne pretvorene u zatvorske kazne i ja mislim da to treba da se uskladi sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Zato pozdravljamo izmjene i dopune Zakona o amnestiji koji će omogućiti predsjedniku Crne Gore da promoviše slobodu govora i da štiti novinare od zatvorskih kazni", kazao je on.
