Novinarka biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.
Danas se nalazimo otprilike tamo gdje smo bili krajem 19. stoljeća, kaže direktor Instituta za istoriju BiH Husnija Kamberović u intervjuu povodom obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata.
Nakon radnika, svoje nezadovoljstvo iskazuju i studenti. Ovaj put, oni sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Nezadovoljni su stanjem na fakultetu. Kažu kako se Bolonjski proces na ovom fakultetu jako loše i šturo provodi.
Zahtjevi sa protesta nekoliko hiljada radnika za borbu protiv korupcije i kriminala i bolje uslove rada biće predočeni domaćim i međunarodnim zvaničnicima i institucijama.
Da li povratak predsjednika FBiH donosi okončanje političke krize u ovom entitetu još uvijek niko ne može potvrditi. Blokirani su ključni procesi rada i vlade i parlamenta, koji se mjesecima ne bave rješavanjem problema bitnih za građane.
Buđenjem nakon dugog zimskog sna - mogao bi se nazvati protestni marš radnika BiH zakazan za 30. maj. Dok su firme uništavane privatizacijom, a radnici izlazili na ulice pitanje je šta je sindikat radio svih postratnih godina.
Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Damir Marjanović kaže kako ostavku podnosi iz moralnih razloga, jer nije uspio ubijediti prosvjetne radnike da nastave pregovore sa Vladom KS, te odustanu od štrajka upozorenja.
Jedan od ključnih preduslova procesa pomirenja i regionalnog napretka je prihvatanje i suočavanje sa prošlošću - zločinima koji su se dešavali devedestih u BiH, ali i regionu. No, o tome u BiH postoje najmanje tri istine.
U BiH je prošle godine evidentirano 39 žrtava trgovine ljudima. Osim seksualnog izrabljivanja, bh. građani su sve češće i žrtve radne eksploatacije. Žrtve iz BiH odvode se u Azerbejdžan, Hrvatsku, te EU.
Ambasador SAD je u Sarajevu pred konferenciju o reformi Ustava Federacije BiH izrazio zadovoljstvo što rad ekspertne grupe za reformu Ustava prihvataju stranke i analitičari.
Porodice ubijenih na Korićanskim stijenama posljednju nadu polažu u ponovno pretraživanje i ekshumaciju ovog područja nadajući se da će naći posmrtne ostatke članova svojih porodica za kojima tragaju više od 20 godina.
Više od 600 studenata postdiplomskog studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, organizovanog 2010. godine, neće dobiti zvanje magistra. Tako je presudio Općinski sud u Sarajevu, jer ovaj fakultet nije imao licencu za ovaj program.
Prema pravosnažnoj presudi koju je izreklo Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, Tužilaštvo nije ponudilo dovoljno dokaza kako bi se utvrdila njihova odgovornost u pogledu učestvovanja u uduženom zločinačkom poduhvatu radi progona nesrpskog stanovništva s područja općine Bosanska Krupa.
Najčešće se zloupotrebljavaju djeca i bolesni, na koje je većina stanovništva uglavnom najosjetljivija. Na sreću postoje i one humanitarne akcije kojima je jedina svrha i cilj pomoći onima kojima je pomoć neophodna.
Prema podacima romskih udruženja, u BiH živi oko 100.000 Roma. Iako ih većina živi u teškom stanju, predsjednica ženske romske mreže "Uspjeh" Indira Bajramović kaže kako imaju iste probleme kao i ostali bh. građani.
Na današnji dan prije 21 godinu na Skenderiji se dogodila prva bitka za odbranu Sarajeva, kada su pripadnici JNA i paravojnih formacije osujećeni u pokušaju da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH.
Mladi iz desetak gradova iz cijele BiH obišli su četiri nekadašnja logora, pored kojih prođu svi kada se tokom ljeta zapute ka moru. Većinom nisu znali za postojanje logora u u Hadžićima, Čelebićima, Jablanici i Dretelju.
Kroz svjedočenja žrtava i brojne materijale korištene u sudskim procesima film “Zločini pred Tribunalom: Prijedor” rekonstruiše ratne zločine počinjene u Prijedoru.
Četiri navijača iz Banje Luke zadržana su u policiji nakon nereda koje su kraj Donjeg Vakufa izazvali navijači fudbalskog kluba Željezničar i Borac. U tuči je u srijedu povrijeđeno 25 osoba, među kojiima je 7 policajaca.
Više od tri godine prošlo je od kada je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom. Na državnom i entitetskim nivoima usvojen je niz zakona o pravima i zaštiti ove populacije, međutim, u praksi malo toga je urađeno.
Prije 20 godina u selu Ahmići Hrvatsko vijeće obrane ubilo je 116 Bošnjaka, među kojima 32 žene i 11-oro djece. Istovremeno, u selu Trusina ubijena su 22 Hrvata. Zločin su počinili pripadnici Armije BiH.
Učitajte više sadržaja...
