Maja Nikolić

Rudari dali topli obrok za Narodnu kuhinju

"Radnička klasa je uvijek bila solidarna. Neće doći Mujezinović i ovi iz Predsjedništva, iz opštine", kažu korisnici Narodne kuhinje u Tuzli

Još jedan marš mira

U okviru obilježavanja 14. godišnjice genocida u Srebrenici, u srijedu je iz Nezuka kod Sapne krenula kolona putem srebreničkih žrtava

Indirektna diskriminacija spram Roma

Romi u Bosni i Hercegovini predstavljaju najbrojniju nacionalnu manjinu u državi. Izvještaji raznih organizacija ukazuju na to da su njima često uskraćena osnovna ljudska prava: oni nailaze na diskriminaciju na polju obrazovanja, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i imovinskih prava.

Žrtve torture na margini društva

Nedavno je Tuzla je bila domaćin dvodnevne regionalne konferencije o zaštiti žrtva ratne torture. Ponovljeno je da ovi ljudi, bez obzira na vrijeme koje je proteklo, duboko u sebi nose urezane traume koje su doživjeli u ratu. Niti danas, četrnaest godina nakon rata, žrtve nemaju adekvatnu zaštitu niti pomoć od državnih tijela.

Pješice u Sarajevo na štrajk glađu

Spomenik stećku

Monografija istoričara Dubravka Lovrenovića "Stećci - bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka", privlači pažnju brojnih čitatelja na promocijama koje autor organizuje u gradovima BiH. Tako je bilo u srijedu u Tuzli gdje je, između ostalog, naglašena rasprostranjenost stećaka ne samo na području BiH, nego i na području Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Takođe je upozoreno da su mnogi pokušali svojatati stećke govoreći kako su oni pravoslavni, katolički ili bogumilski, dok je Lovrenović svojom knjigom pokazao da stećci pripadaju svima.

Slovenci će vještačiti o "tuzlanskoj koloni"

Četrnaest godina od masakra na tuzlanskoj Kapiji

Povodom 25. maja, četrnaeste godišnjice od masakra na tuzlanskoj Kapiji, kada je jedna granata, ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske na planini Ozren, ubila 71 mladu osobu, a više od 200 ranila, danas su brojni građani, predstavnici organa vlasti i nevladinih organizacija odali počast nedužnoj tuzlanskoj mladosti. Takođe, 25 aktivista Inicijative mladih za ljudska prava iz BiH, Srbije i sa Kosova, položili su cvijeće ističući da "mlade generacije ne smiju zaboraviti zločine kako se oni ne bi ponovili."

Nastavlja se seks afera na Pravnom fakultetu

I Tuzla želi odati priznanje Srđanu Aleksiću

Prije nekoliko tjedana neformalna grupa građana Tuzle pokrenula je inicijativu da jedan od objekata ili javna površina nosi ime Srđana Aleksića, mladog Trebinjca koji je 1993. godine izgubio život braneći sugrađanina Bošnjaka na kojeg su nasrnuli pripadnici Vojske Republike Srpske. Nakon Novog Sada, to bi bio drugi grad na prostoru bivše Jugoslavije koji želi odati priznanje hrabrosti i nesebičnosti mladića, za kojeg je otac Rade u čitulji napisao :“Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost.“

Tuzla: prva žena vozač u gradskom prevozu

Bunt mladih Tuzle

Tuzlansko-koprivnička saradnja

Deminiranje bi moglo potrajati 100 godina

Procjenjuje se da je 3,5 procenta teritorije BiH još uvijek pokriveno minama, i to na preko 13.000 lokacija. Da bi se ostvario plan čišćenja od mina do 2019. godine, svake godine bi trebalo očistiti oko 30 kvadratnih kilometara, ali se godišnje "obradi" tek polovica od toga. Što je najgore, od 1996. stradalo je preko 1.600 ljudi. a među njima je i 500 poginulih. Nažalost, BiH je suočena s manjkom deminera, koji zbog većih plaća i boljih uvjeta rada, odlaze u inozemstvo. To je slučaj i u Tuzlanskom kantonu.

Tečaj brzog čitanja za mlade Tuzlake

U savremenom svijetu očigledan je napredak u svim sferama života i rada, pa su tako zabilježene i nove tehnike čitanja. Zahvaljujući njima, moguće je za sat vremena pročitati oko 200 stranica teksta, što je 5 do 6 puta više od uobičajenog načina savladavanja pisanog štiva. Mladi Tuzle su ovih dana, uz stručnjaka, savladavali novi "brzi način čitanja".

Radnici blokirali centar Tuzle

Na rubu egzistencije

I penzioneri u štrajku?

Srebreničanke i dalje traže pravdu

Osuđena zbog zaštite svog imanja

Okružni sud u Bijeljini prije nekoliko dana je kaznio Fatu Orlović sa 30 dana zatvora, uslovno na godinu. U obrazloženju presude objašnjava se da je ova starica "ometala vjerski obred i izazivala nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju“. Paradoks je u tome što se vjerski obred održavao u Fatinom dvorištu, gdje je nezakonito sagrađena pravoslavna crkva. Već devet godina Fata Orlović traži da se crkva ukloni.