Američke snage su 2019. godine proglasile da je teroristička grupa tzv. "Islamska država" (ID) uništena. Međutim, kako su protekle godine pokazale, to je označilo samo kraj njenog kvazidržavnog teritorijalnog upravljanja u Iraku i Siriji – ne i nestanak prijetnje koju i dalje predstavlja.
Visoki ruski stručnjaci za rakete i vazduhoplovnu odbranu posjetili su Iran prošle godine nakon što je Islamska Republika proširila svoju vojnu saradnju s Moskvom.
Dok iranska valuta tone na rekordno niske nivoe, a ekonomska kriza produbljuje siromaštvo, ogorčenje javnosti u Iranu raste. Uzrok je kombinacija američkih sankcija i politike vrhovnog vođe Ali Hamneija, koji odbija pregovore sa Zapadom.
Trumpova administracija uvela je svoje prve sankcije Iranu otkako je obećala eskalirati kampanju "maksimalnog pritiska" na Teheran kako bi ga dovela za pregovarački stol za postizanje nuklearnog sporazuma. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će obuzdavanje iranskog izvoza koji ide glavnom kupcu: Kini.
Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, privremeni sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa okrenuo je leđa Teheranu, a prioritet dao saradnji sa Saudijskom Arabijom i Turskom. Dok Iran gubi utjecaj, Rusija nastoji zadržati vojne baze u Siriji, šaljući poruku Zapadu da ostaje ključni igrač u regiji.
Prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da premjesti Palestince iz Gaze i da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad tim teritorijem izazvao je snažnu reakciju diljem svijeta, što bi moglo promijeniti dugogodišnju američku politiku prema Izraelu i Palestincima.
Ahmad al-Avda, bivši vođa pobunjenika na jugu Siriji, menjao je saveze – od suprotstavljanja vladi Bašara al-Asada preko saradnje s Rusijom do ponovnog pridruživanju pobunjeničkim snagama 2024. Sada neki smatraju da bi mogao biti pretnja novim sirijskim islamističkim vlastima.
Iran se suočava s ključnim izazovima nakon teške godine obilježene slabljenjem regionalnog uticaja i ekonomske krize. Analitičari kažu da će, bez značajnih promjena u politici, nova godina pogoršati situaciju, posebno zbog skorog isteka nuklearnog sporazuma i povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Neočekivani hladni talas razotkrio je ozbiljnost energetske krize u Iranu. Iako ima jedne od najvećih rezervi prirodnog gasa na svijetu, Iran se suočava s nestašicama koje prisiljavaju vlasti na zatvaranje škola i ureda te pogoršavaju kvalitet zraka tokom zime.
Pad sirijske vlade u Damasku, sada pod kontrolom HTS-a, te oslabljeni Hezbolah i Hamas, ozbiljno ugrožavaju iransku osovinu otpora. Iran se suočava s teškim odlukama, uključujući preispitivanje strategije odvraćanja i potencijalni razvoj nuklearnog programa, dok regionalni uticaj slabi.
Abu Mohamed el-Golani, vođa grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, predvodio je ofanzivu u Siriji koja je dovela do pada predsjednika Bašara al-Asada. Ko je Golani, militant na čiju je glavu stavljena nagrada od 10 miliona dolara?
Mnoštvo aktera, među kojima su i neke države, deluje u Siriji, gde se građanski rat rasplamsao posle munjevite ofanzive militanata.
Savez sirijskih pobunjenika predvođen Hajatom Tahrir al Šamom sprovodi iznenadnu ofanzivu na severozapadu Sirije protiv vlade predsednika Bašara el Asada. Šta je HTS i ko su njegovi saveznici?
Libanski Hezbolah za svog novog šefa, umesto ubijenog Hasana Nasralaha, imenovao je dugogodišnjeg zamenika generalnog sekretara Naima Kasema. Imenovanje Kasema, koji je iskusna politička, a ne vojna figura, moglo bi naznačiti želju Hezbolaha da pregovara s Izraelom. Ipak, Izrael to ne vidi tako.
Iran je 1. oktobra izveo masivan raketni udar na Izrael 1. oktobra, što je tek drugi put da je Teheran direktno napao svog glavnog neprijatelja. Stručnjaci kažu da se Iran sada sprema za veliki uzvratni udarac pošto je izveo svoj najveći napad na Izrael.
Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na južni Liban. Koji su ciljevi Izraela, može li se Hezbollah boriti i kako će reagovati Iran i njegovi regionalni saveznici?
Iranska strategija odvraćanja prema Izraelu pretrpela je teške udarce u protekloj godini. Sad, dok je Hezbolah pod stalnim napadima Izraela, iranski lideri su pod pritiskom da odgovore.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana.
Dok se čini da Izrael i libanski pokret Hezbolah ne žele rat u punom obimu, oni nastavljaju riskantne poteze da bi nametnuli svoju volju drugoj strani. A činjenica da je Hezbolah izveo napad na Izrael ne čekajući Iran, nagoveštava probleme u odnosima libanske grupe sa Teheranom.
Učitajte više sadržaja...