Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o konstituisanju Upravnog odbora Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Pred tročlanim upravljačkim tijelom, na čijem čelu je istaknuti pozorišni reditelj Haris Pašović, na početku su imenovanje novog direktora Muzeja i ostali koraci koji će omogućiti da najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini otvori vrata, koja su zakovana 4. oktobra 2012. godine. Ova odluka je donesena nakon što je izostalo izjašnjavanje Vijeća ministara, a u vezi sa ranijim prijedlogom iz Federacije, da se osnivačka prava nad ovom institucijom sa državnog prenesu na enititetski novi.
O daljim koracima Upravnog odbora javnost nije mogla saznati od imenovanog Harisa Pašovića, koji nije htio govoriti o budućim koracima sve dok ne dobije zvaničnu obavijest o imenovanju. Kao građanin i istaknuti kulturni radnik koji je u nekoliko navrata apelovao na sve odgovorne da “otvore” muzejska vrata, Pašović je rekao:
“Mogu da pozdravim odluku Vlade Federacije BiH da krene u rješavanje ovog problema i Zemaljski muzej BiH učini dostupnim javnosti u najkraćem roku. Mislim da je to odlična odluka Vlade i čestitam im na tome.”
Bosanskohercegovačkoj javnosti posebno zanimljivom čini se stanovište Adnana Busuladžića, direktora Zemaljskog muzeja koji je, u ime zaposlenih, donosio odluke u vezi sa funkcionisanjem kolektiva, a koji se nedavno direktno usprotivio sugestijama iz federalne vlade, a u vezi sa otvaranjem Muzeja. Busuladžić je za Radio Slobodna Evropa rekao da je, što se njega tiče, misija direktorovanja u Muzeju zaokružena.
Ovakav rasplet situacije među svim kulturnim radnicima prvi je sugerisao Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. I on smatra kako je u pitanju dobra odluka:
“Definitivno se ide na rješenje po kome federalna vlada preuzima odgovornost na rješavanju svih sedam institucija kulture. Čak i poslednja Rezolucija Evropskog parlamenta je podržala takav angažman, tako da sad ima i neku političku potporu - i to je prvi važan korak. E sad slijede svi naredni, koji neće biti nimalo laki. Vlada Federacije, naime, nema predviđena sva sredstva za rješavanje, prije svih, Zemaljskog muzeja, koji je u finansijskom smislu najteže riješiti. Tako da ne znam u kom će smjeru to ubuduće krenuti, ali je dobra stvar da je federalna vlada preuzela odgovornost.”
Na naše pitanje u vezi sa konačnim rješenjem o osnivačkim pravima nad svih sedam spornih institucija kulture čiji je osnivač Republika Bosna i Hercegovina, zapravo da li se radi o konačnom prenošenju osnivačkih prava na entitetski nivo, Krsmanović kaže:
”Koliko ja znam, Federacija zasad preuzima osnivačka prava i odgovornosti, a to će biti takozvano privremeno rješenje. Ali znamo u kakvoj zemlji živimo. Ta privremenost može trajati prilično dugo, ali se ne odustaje od varijante da ova zemlja jednom ima jedinstvenu vladu i svoje ministarstvo kulture i da onda neke institucije budu preuzete od tog ministarstva i da ono bude osnivač. Dok se to ne desi, trajaće privremenost u vezi sa odgovornosti federalne vlade”.
Kako god da bude, u ovom trenutku bosanskohercegovačkoj javnosti je najvažnije da vrata Zemaljskog muzeja budu što prije otvorena i da konačno prestane agonija 70-ak zaposlenih. Premda ima razmišljanja kako je odluka novih osnivača iznuđena predstojećim svečanostima u povodu 100. godišnjice Sarajevskog atentata, a djelimice i u interesu preuranjene kampanje za oktobarske izbore, čini se kako je, makar i zakašnjela, donesena i u interesu i Grada i Bosne i Hercegovine kao cjeline.
O daljim koracima Upravnog odbora javnost nije mogla saznati od imenovanog Harisa Pašovića, koji nije htio govoriti o budućim koracima sve dok ne dobije zvaničnu obavijest o imenovanju. Kao građanin i istaknuti kulturni radnik koji je u nekoliko navrata apelovao na sve odgovorne da “otvore” muzejska vrata, Pašović je rekao:
“Mogu da pozdravim odluku Vlade Federacije BiH da krene u rješavanje ovog problema i Zemaljski muzej BiH učini dostupnim javnosti u najkraćem roku. Mislim da je to odlična odluka Vlade i čestitam im na tome.”
Bosanskohercegovačkoj javnosti posebno zanimljivom čini se stanovište Adnana Busuladžića, direktora Zemaljskog muzeja koji je, u ime zaposlenih, donosio odluke u vezi sa funkcionisanjem kolektiva, a koji se nedavno direktno usprotivio sugestijama iz federalne vlade, a u vezi sa otvaranjem Muzeja. Busuladžić je za Radio Slobodna Evropa rekao da je, što se njega tiče, misija direktorovanja u Muzeju zaokružena.
Adnan Busuladžić
“Uposlenici, pak, očekuju plaće. Kao i u svim institucijama i kao svuda u svijetu, nije bezobrazluk ako neko za svoj osmočasovni rad očekuje svakog prvog u mjesecu plaću, uplaćeno penziono i zdravstveno. To, nažalost, Vlada Federacije nije ozbiljno obezbijedila, pa se bitne stvari po pitanju zaposlenih i funkcionisanja institucije sistemski neće riješiti. Izvjesno je, međutim, da je to ipak neki početak i da sad imamo jednu adresu koja se proglasila odgovornom i nadležnom za instituciju, što će u dogoročnim planovima polučiti neke rezultate, nametnuti neke finansijske obaveze itd. U svakom slučaju, pozitivno je da se nešto počelo pomjerati“, kaže Busuladžić uz izraze olakšanja kad je njegov status u pitanju.Ovakav rasplet situacije među svim kulturnim radnicima prvi je sugerisao Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. I on smatra kako je u pitanju dobra odluka:
“Definitivno se ide na rješenje po kome federalna vlada preuzima odgovornost na rješavanju svih sedam institucija kulture. Čak i poslednja Rezolucija Evropskog parlamenta je podržala takav angažman, tako da sad ima i neku političku potporu - i to je prvi važan korak. E sad slijede svi naredni, koji neće biti nimalo laki. Vlada Federacije, naime, nema predviđena sva sredstva za rješavanje, prije svih, Zemaljskog muzeja, koji je u finansijskom smislu najteže riješiti. Tako da ne znam u kom će smjeru to ubuduće krenuti, ali je dobra stvar da je federalna vlada preuzela odgovornost.”
Na naše pitanje u vezi sa konačnim rješenjem o osnivačkim pravima nad svih sedam spornih institucija kulture čiji je osnivač Republika Bosna i Hercegovina, zapravo da li se radi o konačnom prenošenju osnivačkih prava na entitetski nivo, Krsmanović kaže:
”Koliko ja znam, Federacija zasad preuzima osnivačka prava i odgovornosti, a to će biti takozvano privremeno rješenje. Ali znamo u kakvoj zemlji živimo. Ta privremenost može trajati prilično dugo, ali se ne odustaje od varijante da ova zemlja jednom ima jedinstvenu vladu i svoje ministarstvo kulture i da onda neke institucije budu preuzete od tog ministarstva i da ono bude osnivač. Dok se to ne desi, trajaće privremenost u vezi sa odgovornosti federalne vlade”.
Kako god da bude, u ovom trenutku bosanskohercegovačkoj javnosti je najvažnije da vrata Zemaljskog muzeja budu što prije otvorena i da konačno prestane agonija 70-ak zaposlenih. Premda ima razmišljanja kako je odluka novih osnivača iznuđena predstojećim svečanostima u povodu 100. godišnjice Sarajevskog atentata, a djelimice i u interesu preuranjene kampanje za oktobarske izbore, čini se kako je, makar i zakašnjela, donesena i u interesu i Grada i Bosne i Hercegovine kao cjeline.