Uz 126. rođendan: Zemaljski muzej u (ne)kulturnoj tranziciji

Da mogu govoriti, brojni eksponati Zemaljskog muzeja BiH bi posvjedočili o zanimljivoj historiji Bosne i Hercegovine. Ali bi vjerovatno ostali šokirani činjenicom da bh. političari, i više od godina dana poslije zatvaranja, još nemaju volje za rješavanje pravnog i finansijskog statusa Muzeja – institucije koja baštini viševjekovnu opstojnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

U subotu, prvog februara, Zemaljski muzej BiH napunio je svoj 126. rođendan, međutim, bez svečanog obilježavanja. Umjesto da se država zapita šta tu ne štima – odgovor su pokušali naći muzejski radnici u Hrvatskoj. Posljednjeg dana januara manifestacija „Noć muzeja 2014.“ počela je izložbom „Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu / Izložba s povodom“ u zagrebačkom Muzej Mimara.

„Pokušat će se ovom izložbom, koja traje do 24. veljače, naglasiti važnost muzeja kao kulturnih institucija koje svakoj državi pomažu u njenom strateškom predstavljanju prema svijetu. Na taj način ova izložba potiče publiku i širu javnost na prepoznavanje ove problematike“, kaže Ana Hoić, voditeljka poslova za odnose s javnošću Muzeja Mimara.

I dok se vodi sudski postupak u kojem Zemaljski muzej BiH tuži državu zbog 19-ogodišnjeg maćehinskog odnosa, još nema jedinstvenog rješenja između Federacije BiH i Republike Srpske - kojoj razini vlasti Muzej treba pripasti. Plan je da Zemaljski muzej BiH i Kinoteka BiH, koja bi se pripojila Arhivu BiH, postanu državne, a da Federacija Bosne i Hercegovine preuzme ostalih pet institucija (Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH).

„Bojim se u posljednje vrijeme i reakcija iz Vijeća ministara BiH, odnosno resornog Ministarstva civilnih poslova BiH - da nam se treba zabraniti da se predstavljamo sa dodatkom 'Bosna i Hercegovina', što praktično znači da nam se ukine taj karakter i u tom nominalnom obliku“, tvrdi direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.

Muzej prima skromna sredstva za takozvani hladi pogon, što ne uključuje i plate djelatnicima. U momentu zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH bilo je 68, a sada je 55 radnika, većinski deficitarnih struka poput arheologa i konzervatora.

„Ne znam koliko mogu biti sigurna, ali mi izgleda kao da se dešava jedna tiha smjena, odnosno kulturna tranzicija, a da je ona – u suštini – politička. Jedni muzeji se zatvaraju ali se novi, ipak, otvaraju. Otvoren je Muzej predsjednika Alije Izetbegovića, Muzej Srebrenice, Biblioteka Gazi Husrev-bega. Sredstva se nađu za ono što, pretpostavljam, nova politika hoće da podrži, ali se ne nalazi za takozvanu prethodnu kulturu“, ističe za RSE historičarka umjetnosti Nermina Zildžo.

Mnogi fakulteti održavali su vježbe u okviru Muzeja, a sada nisu u mogućnosti. Trpe i posjetioci.

„To što se dešava, udara nas tamo gdje je bilo koje društvo najosjetljivije, i to sam tek nedavno shvatila po detalju koji mi je ispričala kolegica. Ona kaže da je šetala sa bratićem pored Zemaljskog muzeja BiH i dijete joj je reklo da hoće u Muzej, na šta je ona odgovorila da je nemoguće jer je Muzej zatvoren. Onda je dijete reklo: 'Nema veze. Otići ćemo drugi put'. Ona je ponovila da ni tada Muzej neće biti otvoren. Potom je dijete reklo, skoro pa rasplakano: 'Kako ja ne mogu u muzej, a Pepa Praščić može!' Zatim se kolegica sjetila da je riječ o liku iz stranog crtanog filma. Znači, djeca gledaju kako drugi idu u muzeje. I dok drugi rade kampanje za bebe, maltene kako bi ih navikli da je muzej prijatno mjesto i da ga treba posjetiti – naša djeca prime tu poruku iz stranih crtanih filmova“, pojašnjava Zildžo.

Sličnog je stava i Sarita Vujković, predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća u BiH (ICOM) i kustosica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

„Ni politika ni političari se ne bave kulturom. Kultura, uopšte, nije u vizuri nekih ozbiljnih priča ove države. Naš posao je, zaista, postao jako nevidljiv. Institucije koje o tome trebaju da vode računa – to ne rade, ne bave se time, i nemaju nekih parametara niti budućih planova“, ocijenjuje Vujković.

Kultura je najreprezentativniji način da se zemlja predstavi široj javnosti. Toga je svjesna i platforma CultureShutDown. Ova međunarodna grupa stručnjaka različitih profila prošle je godine svijetu odaslala poruku o teškom finansijskom statusu sedam bh. institucija kulture. Njihove aktivnosti izazvale su pažnju u inostranstvu, ali ne i u BiH.

„Mi smatramo da je sramota, skoro pa i skandal, to što je zatvoren Zemaljski muzej BiH, ne samo iz pozicije Bosanaca i Hercegovaca, već svakoga koga interesuje kulturno-historijsko naslijeđe. Bh. kultura je bogata i mnogo toga može ponuditi drugima. Zatvoriti bilo koju instituciju kulture, pa tako i taj muzej, znači biti odsječen od svijeta. Mi ćemo se potruditi da zaštitimo bh. kulturu i da inostranoj javnosti ukažemo na njen značaj“, kaže za RSE James Snyder, jedan od članove platforme, inače pisac i prevodilac.

Kako je ova godina izborna, naši sagovornici nisu optimisti da će do rješenja pravnog i finansijskog statusa Zemaljskog muzeja BiH doći u dogledno vrijeme.

„Ne znam da je zabilježeno u historiji kulture, politike ili civilizacije da se može desiti da neko društvo preživi bez kulturnog identiteta. Današnjoj djeci u Bosni i Hercegovini se ne nudi ništa. Pokušajte u novim institucijama kulture otići s djecom, pa ih ostaviti na pet minuta. Posljedice su nesagledive. Ustvari, čeka nas istrebljenje, a da nas iko treba istrebljivati“, zaključuje Nermina Zildžo.